Danske Bank, najveća banka u Danskoj, prije nekoliko mjeseci se našla u velikom skandalu s pranjem novca u estonskoj podružnici. Optuženi su da su pronevjerili 8,4 milijarde dolara, a sada su ponudili da društvu vrate jedan dio, točnije 230 milijuna dolara. To znači da nude vraćanje 36 puta manjeg iznosa od onog koji je kroz njihov sustav nestao i otišao u Rusiju, Moldaviju i Azerbejdžan.
Još uvijek nisu odlučili kome će točno dati novac, no političari i analitičari već su naglasili kako je iznos koji nude jednostavno premali, piše Bloomberg.
Direktor Danske Bank Thomas Borgen rekao je kako „je jasno da ne smiju profitirati od tog novca“, a ministar gospodarstva Rasmus Jarlov naglasio je kako „to ne znači da će vlasti prestati istraživati“ što je točno trulo u državi Danskoj.
Bivši ministar unutarnjih poslova Morten Bodoskov rekao je kako banka može sama odlučiti što će sa svojim novcem, no...
- Ovakvim gestama neće kupiti poseban tretman ili izbjeći suđenje – naglasio je Bodoskov.
MP Pension, mirovinski fond vrijedan oko 20 milijarde dolara, je stavio Danske Bank na svoju crnu listu nakon otkrivanja skandala.
- To što će dio novca vratiti društvu nije dovoljno da ih maknemo s crne liste. Moraju napraviti pravu stvar, vratiti sve i oprostiti se sa svim ljudima koji su na bilo koji način umiješani u skandal. Inače ćemo morati prodati njihove dionice u vrijednosti 85 milijuna dolara – rekao je Jens Munch Holst, direktor MP Pension.
Zbog skandala Danske Bank je već izgubila 10 milijardi dolara na dionicama, a analitičari predviđaju kako će najmanja kazna biti oko 670 milijuna dolara, što je znatno manje od onoga što su ponudili.
Mnoge je iznenadilo što direktor najveće danske banke nije podnio ostavku.
- Ja sam kriv i ja trebam ostati na čelu banke dok joj drugi okreću leđa, a kasnije ćemo vidjeti. Ako trebam dati ostavku, dat ću je, ali netko se treba pobrinuti za kompaniju koja tone – naglasio je Thomas Borgen.