Prijedlog paketa mirovinskih zakona upućen je u javnu raspravu koja će trajati do 19. listopada, a moguće izmjene, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, bit će usuglašene do slanja zakona u Sabor.
Te se izmjene odnose na kompromis sa sindikatima, a sporne su dvije novine: skraćivanje tranzicijskog razdoblja za odlazak u mirovinu sa 67 godina, tako da bi primjena počela 2031. godine, te veće kažnjavanje prijevremenog umirovljena.
Staž nije ključan
Ubuduće ne bi ovisilo o dužini radnog staža, što znači da se maksimalna penalizacija u slučaju odlaska u mirovinu pet godina prije roka ne bi više kretala od šest do 20,4 posto, nego bi za sve bila 20,4 posto. Određeni prostor za pregovore Danijel Nestić s Ekonomskog instituta vidi u slučaju ubrzavanja dizanja zakonske dobi za odlazak u mirovinu jer sindikati, s jedne strane, smatraju da imamo kraći životni vijek, a Vlada da imamo puno prijevremenih mirovina. Međutim, u slučaju veće penalizacije prijevremenog umirovljenja, Nestić smatra da je ona opravdana i da se temelji na dosta čvrstoj matematici, točnije aktuarskim izračunima koji govore da je u slučaju ranijeg umirovljenja potrebno umanjiti mirovinu između 0,3 i 0,4 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Pritom je ključno pitanje koliko dugo će netko koristiti mirovinu. Sam staž nije bitan i u ovom slučaju, smatra Nestić, njegovo vezivanje uz stupanj umanjenja predstavlja svojevrsnu anomaliju. Osim toga, prijevremeno umirovljenje kod nas je moguće pet godina prije starosne, dok su neke zemlje smanjile tu mogućnost na dvije do tri godine. Osim ova dva sporna pitanja, čini se da će još biti rasprave i o najvažnijem pitanju reforme, a to je dodatak od 27 posto.
Dvije kategorije
Kompromisno rješenje prema kojem oni rođeni do 1962. godine dobivaju dodatak od 27 posto, a oni nakon toga, koji će dobivati dvostupne mirovine, 27 posto za dio mirovine ostvaren stažom za vrijeme prije uvođena drugog stupa i 20,25 posto za dio mirovine ostvaren temeljem staža nakon početka reforme, prema mišljenju Nestića nije osobito sretno. Glavni problem mogla bi biti mogućnost izbora povratka iz drugoga u prvi stup. – Dio umirovljenika će izabrati povratak, dio ostanak, a time nastaje opasnost da se umirovljeničko tijelo razdijeli u dva dijela i da ima različite interese. Svaka bi se buduća reforma na njih mogla različito odraziti - objašnjava Nestić. Kada budu birali što im je povoljnije, ističe, izbor bi mogao biti težak. Primjerice, sada je dosta laka usporedba jer su prvi i drugi stup obvezni indeksirati mirovine uz plaće i cijene. Međutim, sada se već predlaže da se mirovine iz drugog stupa indeksiraju samo uz inflaciju. Nestić zbog toga ostaje pri svom izvornom prijedlogu, a to je da se puni dodatak od 27 posto dodijeli svima te da se osigura posebna kompenzacija za one s najnižim mirovinama.
- Tako bi cijela populacija rođenih od 1962. uskočila u isti vlak i za sve bi vrijedila ista pravila. Kada bi se pojavile poteškoće i potreba za novim reformama, za sve bi se problem rješavao na isti način - naglašava Nestić.