Ne cvatu ruže

Daleko od zlatnih vremena: u ilegalne kladionice iscuri 3,5 milijardi kuna godišnje

Nogometna groznica je raj za vlasnike stranih internetskih kockarnica
Ilustracija, klađenje
 Profimedia, Wavebreak

Iako unaprijed znamo da ćemo izgubiti novac, za sve nas koji se volimo kladiti Svjetsko nogometno prvenstvo prava je poslastica - govori mlada Zagrepčanka, strastvena ljubiteljica nogometa koja se uglavnom kladi na male iznose od 10 ili 20 kuna, i to joj je čista zabava jer je još prije desetak godina, kada je znala naivno na kocku staviti i mnogo veće iznose, dobro naučila da je klađenje igra u kojoj dugoročno ne možeš biti na dobitku.

Iako joj klađenje daje dodatnu draž u gledanju utakmica, u dvoboju Hrvatske i Argentine kladila se na pobjedu Argentine i time samoj sebi zakomplicirala život jer ne može istovremeno navijati i za Hrvatsku i za svoj listić. Sve češće se, otkriva, kladi preko interneta da je susjedi ne vide kako ulazi u kladionicu. Zna da mnogi na to ne gledaju s odobravanjem. A kada uplaćuje preko interneta ne mora joj, kaže, biti neugodno ni pred djelatnikom na šalteru jer je uložila mali iznos od samo dvije kune. Uvijek igra u hrvatskim kladionicama, iz čiste navike, iako zna sve više onih koji radije uplaćuju u stranima, kod kojih su veći dobici. No to su, za razliku od nje, ozbiljni igrači koji ulažu tisuće kuna očekujući zaradu. Ona pak igra iz čiste zabave i zna da ne može mnogo ni dobiti niti izgubiti pa joj je svejedno.

Da su razdoblja velikih sportskih događaja kao što je Svjetsko nogometno prvenstvo posebno atraktivna za klađenje potvrđuje i tajnica Hrvatske udruge za igre na sreću Matea Mateković, koja ističe da uplate tada porastu 30-ak posto, pa će tako zasigurno biti i u lipnju i srpnju ove godine. Nogomet je, prema njezinim riječima, i inače sport na koji se ljudi najviše klade, osobito na utakmice Lige prvaka. Na nogomet otpada čak 70 posto svih oklada, a na sve ostale sportove 30 posto. Po tome Hrvatska nije nikakva iznimka u odnosu na druge zemlje. Ljeti inače nema velikih nogometnih natjecanja i kladioničarima promet padne, ali zato se ove godine mogu nadati nešto boljoj zaradi s obzirom na to da se za titulu svjetskog prvaka s najboljim svjetskim reprezentacijama bori i Hrvatska. Stoga se može očekivati da će uz redovite igrače na krilima nacionalnog ponosa koji listić uplatiti i oni koji inače ne zalaze u kladionice.

Hrvatska udruga za igre na sreću okuplja tri najveće privatne kladionice - Super Sport, Hattrick-PSK i Germaniju, uz koje u Hrvatskoj posluju još dvije privatne - Stanleybet i Favbet te državna Hrvatska Lutrija, što je ukupno šest tvrtki koje se bave organizacijom te igre na sreću. Sve one ovih dana dok je nogometna euforija na vrhuncu nastoje privući što više igrača u svoje poslovnice, kao i one koji se klade preko interneta. Online klađenje, kaže Mateković, sve je popularnije i najveće kladionice na njemu ostvaruju oko 60 posto ukupnih uplata, a u Poreznoj upravi kažu da točno 50 posto oklada u Hrvatskoj ide preko interneta. Prošlo je vrijeme kada su ljudi da bi uplatili listić morali izlaziti iz svojih domova. Dovoljno je imati pametni telefon i sve u nekoliko poteza obaviti iz fotelje, što je u svakom slučaju mnogo diskretnije, a igrač nije ograničen ni radnim vremenom poslovnice.

- Neće nas spasiti ni nogometno prvenstvo - zaključuje Matea Mateković i otkriva zabrinjavajući trend odljeva velikog broja igrača u ilegalne strane internetske kladionice. Na taj problem kladionice preko svoje udruge već nekoliko godina uporno upozoravaju državu koja, stekli su dojam, do danas nije gotovo ništa poduzela, pa procjenjuju da na crnom tržištu hrvatski igrači godišnje na klađenje potroše između 3 i 3,5 milijardi kuna, što je tek nešto manje od iznosa koji uplate u domaćim legalnim kladionicama.

Tomislav Krišto / Hanza Media
Mkatea Mateković, tajnica Hrvatske udruge za igre na sreću

Legalni kladioničarski biznis u Hrvatskoj je danas daleko od zlatnih vremena. Prije desetak godina u najboljim danima bilo je čak 18 kladionica. Prve su u Hrvatskoj otvorene 2001. godine i iz godine u godinu im je promet rastao, i to prosječno 7 posto godišnje, sve do 2015., od kada svake godine bilježe pad od prosječnih 14 posto.

Ni kriza nije obeshrabrila Hrvate da sve više troše na klađenje u nadi da će kroz dobro predviđanje ishoda sportskih događaja spremiti u džep koju kunu. Rekordne 2014. ukupni promet svih hrvatskih kladionica iznosio je 5,75 milijardi kuna, da bi u 2015. drastično pao na 4,9 milijardi kuna. Prema podacima Porezne uprave, 2016. je promet bio 5,1 milijardu, a 2017. godine 5 milijardi kuna. Riječ je o iznosu koji građani ulože u klađenje, a na koji onda kladionice plaćaju porez i dobitke sretnim dobitnicima.

Usprkos svim otežavajućim okolnostima, najveća hrvatska kladionica Super Sport je prema Fininim podacima prošle godine ostvarila 358 milijuna kuna čiste dobiti i tako se našla na visokom desetom mjestu najprofitabilnijih tvrtki u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj Lutriji otkrivaju da im je 2015. ukupan godišnji promet od klađenja bio 500 milijuna, a lani oko 450 milijuna kuna. Prošle su godine od klađenja ostvarili zaradu od 90 milijuna kuna nakon što su platili sva davanja državi i igračima. To je tek lagani rast u odnosu na 2016. godinu i daleko od 2014. godine u kojoj je ta cifra prelazila 100 milijuna kuna. Evidentno je, kažu u Lutriji, da situacija na tržištu klađenja nije stabilna. Njima su tako prihodi od oklada 2015. pali 18 posto u odnosu na prethodnu godinu, a prema 2016. dodatnih 14 posto.

Razlog pada prometa, uvjereni su i u Udruzi za igre na sreću i u Hrvatskoj Lutriji, nije to što su se Hrvati odjednom počeli manje kladiti, nego su se okrenuli ilegalnim internetskim kladionicama kod kojih ostvaruju nešto veće dobitke. Koeficijenti su jednaki, no legalne kladionice za razliku od ilegalnih od 2014. godine moraju državi plaćati 5 posto poreza na sve uplate, kao i 10 posto poreza na sve dobitke. Tako će igrač koji uloži sto kuna i uz koeficijent dva pogodi rezultat kod ilegalca dobiti 200 kuna, a kod domaće kladionice 180,5 kuna, što je gotovo 20 kuna manje. Što je dobitak veći, veća je i razlika.

Prvi veliki udarac priređivačima klađenja u Hrvatskoj zadao je 2010. novi Zakon o igrama na sreću kojim su im znatno postrožena pravila poslovanja. Između ostalog uvedena je i godišnja naknada od milijun kuna kladioničarima koji igru priređuju u poslovnicama te 3 milijuna za one koji nude i internetsko klađenje. Svi su se morali spojiti na online sustav Ministarstva financija, što je u to vrijeme bila preteča fiskalizacije. Također je određeno da kladionice državi plaćaju mjesečnu naknadu od 5 posto na sve uplate. Time su državi značajno porasli porezni prihodi od klađenja, a nekim kladioničarima je zarada toliko pala da su odlučili staviti ključ u bravu.

Novim izmjenama Zakona 1. travnja 2014. godine uvodi se porez na dobitke od klađenja veće od 750 kuna. Ovisno o iznosu, dobici su se oporezivali po stopama od 10 do 30 posto. Tadašnji ministar financija Slavko Linić taj je potez objasnio kao jednu od mjera za punjenje državnog proračuna u cilju smanjenja proračunskog deficita. Kako je većina dobitaka u kladionicama manja od 750 kuna, igrači tu mjeru doduše uglavnom i nisu osjetili. Međutim od 1. siječnja 2015. država odlučuje oporezivati sve dobitke, čak i one najmanje, po stopi od 10 posto, što je mnoge igrače potaknulo da se okrenu stranim kladionicama kod kojih tog poreza nema.

Zakon o igrama na sreću u svom 68. članku jasno zabranjuje priređivanje klađenja u Hrvatskoj svim inozemnim priređivačima. Također je zabranjeno iz Hrvatske uplaćivati novac za sudjelovanje u inozemnim igrama na sreću. Inozemne igre na sreću u Hrvatskoj se čak ne smiju ni oglašavati ili na bilo koju drugi način reklamirati. Dakle, ljudi koji se nalaze na hrvatskom teritoriju, bilo da su hrvatski državljani ili stranci, krše zakon ako se preko interneta klade u bilo kojoj kladionici osim u nabrojanih šest koje su registrirane u Hrvatskoj i imaju sve propisane dozvole koje izdaje Ministarstvo financija.

U praksi Hrvati kao i stranci koji privremeno borave u Hrvatskoj uredno preko svojih mobitela i kompjutora odlaze na stranice inozemnih kladionica i uplaćuju uloge. Riječ je ponajprije o online kladionicama registriranima na Malti, u Gibraltaru i drugim tzv. poreznim oazama, a svoje usluge pružaju po cijelom svijetu, odnosno u državama koje poput Hrvatske nisu našle način da ih spriječe. U većini uređenih država one se nalaze na crnim listama te je onemogućen pristup njihovim sadržajima.

Klađenjem na stranim kladionicama zakon krše i igrači. No ni njih nitko zbog toga ne kažnjava. Najveći je gubitnik definitivno država koja kroz poreze, tvrde privatni priređivači, uzima oko 25 posto ukupne cifre koja se uplati u kladionicama, a kroz doprinose i poreze za zaposlenike, poreze na najam i kupnju prostora i druge dadžbine ostvaruje i dodatne prihode. U Poreznoj upravi ističu da je 2017. u državni proračun uplaćeno 14 milijuna kuna godišnje naknade za priređivanje klađenja, 251,9 milijuna mjesečne naknade i 315,7 milijuna poreza na dobitke od klađenja. To je ukupno 581,6 milijuna kuna.

- Nevjerojatno je, ali istinito da država ništa ne poduzima iako joj izmiču ogromne svote poreza. Domaći priređivači klađenja godišnje u državni proračun uplate više od milijarde kuna, od čega se oko 50 posto izravno prosljeđuje sportu, zdravstvu i drugim društveno korisnim djelatnostima - govori Mateković i dodaje kako mehanizmi za suzbijanje stranih kladionica i te kako postoje i gotovo sve države EU su tome nekako uspjele stati na kraj, primjerice blokiranjem IP adresa tih ilegalnih priređivača ili bankovnih transakcija.

Kao primjer navodi Poljsku u kojoj su nakon rješavanja toga problema 2016. porezni prihodi od klađenja porasli za znakovitih 80 posto. Švicarci su se pak prošlu nedjelju na referendumu sa 72,9 posto glasova zauzeli da se stranim priređivačima internetskih igara na sreću zakonom zabrani poslovanje.

- Ministarstvo financija i Porezna uprava intenzivno se bave tom temom i uspoređuje pozitivna iskustva drugih zemalja te će kroz novi krug poreznih izmjena dati kvalitetno rješenje s odgovarajućim mjerama - tvrde u Poreznoj upravi.

Zbog pada uplata na šalterima, hrvatske su kladionice bile prisiljene zatvoriti velik broj poslovnica. Od 2015. do danas ih je zatvoreno oko 250, a otpušteno je oko 600 ljudi koji su u njima radili. Pet privatnih kladionica danas ima oko 800 poslovnica u kojima zapošljavaju između 2300 i 3400 ljudi. Hrvatska je, naglašava Mateković, za kladionice jedna od dvije ili tri porezno najopterećenije države Europske unije i stoga je njihova profitabilnost daleko manja nego rekordne 2014. godine.

U Hrvatskoj Lutriji ističu kako su nelicencirani strani priređivači predstavljali problem i ranijih godina, ali ne u toliko velikoj mjeri kao nakon 1. siječnja 2015. godine kada je uveden porez na sve dobitke. Odljev novca na ilegalno tržište, prema njihovim procjenama, iz godine u godinu sve je veći, a ako se situacija ne promijeni, 2020. godine bi iznos koji se uplaćuje u nelicenciranim kladionicama i koji se ne oporezuje mogao premašiti iznos koji uplaćuje u domaće licencirane kladionice. Navode i podatak europske udruge EGBA (The European Gaming and Betting Association) da je udio sivog kladioničarskog tržišta u Hrvatskoj dosegnuo visokih 38 posto.

- Uplate za klađenje na internetu zastupljene su s čak 47 posto. Igrači se u sve većoj mjeri preusmjeravaju na internet gdje ih spremno dočekuju nelicencirani priređivači koji ne plaćaju godišnje koncesijske naknade, ni mjesečne naknade, niti bilo koji drugi porez koji plaćamo mi domaći priređivači. Tako su u mogućnosti ponuditi igračima znatno povoljnije uvjete za igru i to ne samo bolje koeficijente, nego i više dobitke jer ne obračunavaju porez na dobitke. O agresivnom marketingu koji pritom koriste da ne pričamo - upozoravaju iz Hrvatske Lutrije.

Najveći dio legalnog tržišnog kolača, više od polovice danas drži Super Sport, na drugom je mjestu Hattrick-PSK, a slijede Hrvatska Lutrija i Germanija, dok preostale dvije kladionice Stanleybet i Favbet imaju udjele od oko 1 posto. Sve privatne kladionice posluju s profitom i sve su u stranom vlasništvu.

- Kako bi privukle igrače, neke hrvatske kladionice im daju velike bonuse, što znači da im multipliciraju ostvarene dobitke. No ako se ne zaustavi ilegalno tržište, i hrvatski će kladioničari biti prisiljeni staviti ključ u bravu i pokrenuti poslovanje u drugim zemljama, primjerice Malti koja ima veoma liberalnu regulativu i niske poreze i tamo je registriran najveći broj priređivača. Na kraju će na gubitku biti jedino država - govori Matea Mateković i posebno ističe problem maloljetnika kojima je po hrvatskim zakonima klađenje zabranjeno.

No, ni tu se zakoni očito ne odnose na strane internetske kladionice. Naime, prilikom registracije na server domaćih priređivača korisnici moraju upisati OIB koji se automatski provjerava na serveru Ministarstva financija i ako se utvrdi da je riječ o osobi mlađoj od 18 godina, nastupit će blokada. Kod ilegalnih priređivača to dakako nije slučaj jer nitko nikoga ne provjerava, odnosno igrač može upisati datum rođenja koji god želi, kao što može plaćati karticama roditelja, baka ili djedova.

I u Hrvatskoj Lutriji smatraju da je potrebno više aktualizirati problem kontrole pristupa maloljetnih osoba internetskim kladionicama. Dok kod stranih kladionica ne postoji nikakva kontrola pa se svatko može registrirati i igrati, za registraciju internetskog računa za igranje u Hrvatskoj Lutriji svaki potencijalni igrač, tvrde, prolazi kontrolu putem OIB-a, i to preko Porezne uprave. Ako OIB ne odgovora punoljetnoj osobi, ne može se otvoriti račun za oklade.

Ministarstvo financija još je prije nekoliko godina priopćenjem upozorilo građane na obvezu poštivanja propisane zakonske zabrane kako bi izbjegli plaćanje visokih prekršajnih kazni te svojim odgovornim ponašanjem podržali intenciju zakonodavca za suzbijanjem nelojalne konkurencije na tržištu igara na sreću. A uputili su i dopis inozemnim priređivačima internetskog klađenja te ih upozorili da je takav način priređivanja igara na sreću nezakonit. Neki od tih inozemnih priređivača su, kažu u Poreznoj upravi, čak izvijestili hrvatsko Ministarstvo financija da će zabranom registracije ili blokiranjem onemogućiti klađenje igračima iz Hrvatske. No, očito je da obećanje nisu ispunili, kao što ni hrvatski ljubitelji klađenja nisu poslušali apel države da se prestanu kladiti tamo gdje je to ilegalno, nego su nastavili tamo gdje će potencijalno ostvariti veće zarade.

Ne stoje dobro:

  • oko 250 poslovnica hrvatskih kladionica zatvoreno je od 2015. godine do danas zbog pada uplata na šalterima
  • oko 600 zaposlenika hrvatskih kladionica otpušteno je u istom razdoblju

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 06:49