Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer su ulagači oprezni uoči objava poslovnih rezultata najvećih svjetskih kompanija i jer su prinosi na obveznice blizu razina koje su prije loše utjecale na tržišta dionica.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, a za toliko su pale i cijene dionica Hong Kongu te Južnoj Koreji. U Šangaju i Australiji su, pak, blago porasle.
Na azijskim burzama vlada oprez jer će ovoga tjedna najveće svjetske kompanije, od Amazona, Alphabeta i Facebooka, do Microsofta, Boeinga i Chevrona, objaviti kvartalne poslovne rezultate.
Pritom će najveću pozornost privući tehnološki sektor jer je prošloga tjedna proizvođač čipova Taiwan Semiconductor (TSMC) upozorio na slabiju potražnju za pametnim telefonima.
To je izazvalo pad cijena dionica u tom sektoru, pri čemu je pod najvećim pritiskom bila dionica Applea, najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti.
Ulagači su na oprezu i zbog brzog rasta cijena nafte, koje su dosegnule najviše razine od kraja 2014. godine, što je posljedica pada zaliha i poruke Saudijske Arabije da želi više cijene nafte, čime je poslala poruku da želi da se dogovor OPEC-a i partnera o smanjenoj proizvodnji nastavi i ubuduće.
Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a produljenje tog dogovora i na iduću godinu dodatno bi podržalo cijene.
Nakon prošlotjednog rasta za 2 posto, jutros je cijena barela na londonskom tržištu oslabila 10-ak centi, na 73,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 20-ak centi, na 68,20 dolara. No, to su i dalje visoke razine.
Analitičari upozoravaju da bi presnažan rast cijena nafte mogao potaknuti rast inflacije, što bi, pak, moglo navesti središnje banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.
Zbog toga su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli 2,96 posto, najvišu razinu od kraja 2014. godine i blizu vrlo važne granice od 3 posto.
Posljednji puta kada su prinosi bili na tako visokim razinama u 2013. godini sklonost ulagača prema riziku naglo je pala, što je pritisnulo tržišta dionica.
Rast prinosa na obveznice, naime, ne odgovara tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice.
„Daljnji rast cijena nafte za 5 dolara po barelu bio bi dovoljan da pogurne prinose na 10-godišnje američke obveznice na 3 posto, a to bi izazvalo nestabilnost na valutnim i tržištima dionica”, kaže Alan Ruskin, strateg u Deutsche Bank.
A na valutnim je tržištima dolar blago ojačao, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo 90,37 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta 90,30 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 107,65 jena, koliko je iznosio u petak, na 107,75 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s 1,2285 na 1,2275 dolara.
Na europskim se burzama u ponedjeljak ujutro trguje oprezno jer ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči poslovnih izvješća najvećih svjetskih kompanija, ali i zbog rasta prinosa na obveznice.