Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, pri čemu najviše na kineskim tržištima, premda je tamošnja središnja banka najavila labavljenje monetarne politike kako bi snizila cijenu zaduživanja i podržala gospodarski rast.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,8 posto.
Pritom su indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i Šangaju pali između 0,3 i 2,9 posto. Na Tokijskoj se burzi zbog praznika danas ne radi.
U Kini se zbog praznika prošloga tjedna nije radilo, pa su ulagači na drugim azijskim burzama jutros nestrpljivo čekali kako će kineski investitori reagirati nakon što su u nedjelju monetarne vlasti odlučile olabaviti novčanu politiku. Kineska središnja banka najavila je da će od 15. listopada biti smanjena stopa izdvajanja obveznih rezervi i velikih i malih banaka za jedan postotni bod.
Na taj se način, objašnjavaju analitičari, smanjuju troškovi financiranja kompanija, ali i građana, što bi trebalo podržati rast gospodarstva, kojemu šteti višemjesečni trgovinski rat između SAD-a i Kine.
Unatoč poticajnim monetarnim mjerama, cijene dionica u Šangaju jutros su oštro pale, a pod najvećim je pritiskom tehnološki sektor.
Dionice proizvođača kompjutora Lenovo pojeftinile su 1,6, a ZTE-a više od 2,5 posto, nakon što je Bloomberg u petak objavio da kineski špijuni prate niz američkih kompanija i agencija preko čipova ugrađenih u njihove sustave prilikom proizvodnje u Kini.
Negativno na azijske burze utječe i oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u petak jer niz podataka ukazuje na nastavak rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, zbog čega se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto. Do nedavno ulagači na tržištu kapitala nadali su se da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.
Takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala jer potiču rast prinosa na obveznice. Tako su u petak prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, novu najvišu razinu u sedam godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije, kao što su dionice. Zbog špekulacija da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, dolar je na valutnim tržištima u posljednja dva tjedna ojačao, a njegov je uspon nastavljen i jutros.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je u odnosu na petak oko 0,1 posto, na 95,69 bodova.
Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj porastao sa 113,70 jena, koliko je iznosio u petak na zatvaranju tržišta, na 113,80 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo sa 1,1525 dolara, koliko je iznosio u petak, na 1,1515 dolara.
A cijene su nafte jutros skliznule nakon što su prošloga tjedna, već četvrtoga zaredom, porasle.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,1 posto, na 83,25 dolara, udaljivši se od 86,74 dolara, najviše razine u posljednje četiri godine, dosegnute polovicom prošloga tjedna.