Čelnik Svjetske turističke organizacije: 'Hrvatska je prava priča o uspjehu'

Svjetski turistički lideri ovog su se utorka sastali u Zagrebu na 64. sastanku Komisije za Europu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) koji je među ostalim otvorio i čelni čovjek UNWTO-a Zurab Pololikashvili, gruzijski političar i diplomat. Riječ je o događaju koji se po drugi put održava u Hrvatskoj, a važan je jer Hrvatska predsjeda Komisijom.

U Zagreb je došao najveći broj delegacija dosad - iz čak 44 zemlje. Pololikashvili, koji je na mjestu glavnog tajnika nakon dugo godina početkom 2018. zamijenio Taleba Rifaija, poput svog prethodnika za Hrvatsku ima samo riječi hvale.

- Hrvatska je prava europska turistička priča o uspjehu. Samo prošle godine ugostila je oko 20 milijuna posjetitelja, zahvaljujući svojoj predivnoj obali, bogatoj kulturi i naslijeđu te živahnim gradovima. Svake godine turistički sektor pridonosi hrvatskome gospodarstvu s oko 10 milijardi eura i zapošljava veliki broj ljudi, uključujući i mlade. Također, Hrvatska već dugo podupire UNWTO. Ovo je drugi put da se ovdje sastala Regionalna komisija za Europu i divno je vratiti se. Aktualni sastanak u Zagrebu fokusirao se, između ostaloga, na implementaciju UNWTO-ove Okvirne konvencije o turističkoj etici, čiji su ciljevi postavljanje turizma kao pokretača održivog razvoja i otvaranje turizma prema svima. Zagreb je također dom Opservatorija održivog razvoja turizma. Dio je UNWTO-ove globalne mreže Opservatorija održivog razvoja turizma i ima važnu zadaću. Prati turističke brojke vrlo popularne jadranske obalne regije i prepoznaje načine na koje se sektorom može upravljati na učinkovitiji, održivi način.

Koliko je Hrvatska prepoznata u svijetu kao turistička država?

- Hrvatska je vrlo popularno turističko odredište, i razumljivo je zašto je tome tako. Poznata je po svojoj obali, plažama i povijesnim gradovima. Također, Hrvatska nudi sve raznolikiju turističku ponudu. Tržište sportskoga turizma, kao i gastronomskog sve je veće. Rast tih obaju sektora uistinu ohrabruje. Na primjer, gastronomski turizam može imati ključnu ulogu u zaštiti državnog i regionalnog naslijeđa i potiče turiste da posjete mjesta koja nisu glavni odredišni gradovi, te je tako ekonomska korist turizma ravnomjernije raspoređena.

Kakva su ovogodišnja očekivanja od turizma i što možemo očekivati u budućnosti?

- Najnoviji UNWTO-ov turistički barometar pokazuje da, globalno, međunarodni turistički dolasci nastavljaju rasti, trenutačno po stopi od 4 posto godišnje. UNWTO očekuje da će se globalni međunarodni turistički dolasci povećavati između 3 i 4 posto tijekom 2019., budući da će sektor i nastaviti obilježavati otpornost. Europa je i dalje najpopularnije svjetsko turističko odredište, iako Azija, Pacifik i Afrika rastu, unutar svojih regija, ali i šire.

Možemo očekivati da će se ovakav trend nastaviti i u sljedećim godinama. Već smo prošli brojku od 1,4 milijarde međunarodnih dolazaka godišnje i očekujemo da će za nešto više od desetljeća, do 2030., ta brojka dosegnuti 1,8 milijardi. No taj rast prate drukčije potrošačke navike, koje određuju novi etični obrasci ponašanja, zanimanje za kulture i zajednice, ali i ogroman utjecaj novih tehnologija, sve pametniji gradovi i disruptivni načini poslovanja. Kakvi se god trendovi pojavili, s obzirom na to da im je promjena u srži, UNWTO će se nastaviti zalagati za održivo, neometano i pristupačno putovanje. Tek ćemo tada moći osigurati da turizam pokaže svoj potencijal za pozitivne promjene.

S obzirom na sve veći rast turizma, jedan od najvećih problema je takozvana turistička “prekobrojnost”. Imate li smjernice o rješavanju tog problema?

- Turizam može donijeti mnogo koristi, ali i izazova. To je vidljivo u vrlo popularnim odredištima. Kvalitetno vođenje ključno je za pravilno upravljanje turističkim odredištima.

To znači da privatni i javni sektor moraju zajednički osigurati da što veći broj ljudi ima koristi od turizma te da zadovoljstvo posjetitelja ne bude na štetu lokalnih stanovnika i zajednica.

Ohrabrujuće je vidjeti da se to događa u Hrvatskoj. Produženje turističke sezone i trajni napori za turističku popularizaciju cijele zemlje, a ne izričito fokusiranje na nekoliko lokacija, pozitivni su iskoraci.

“Ove godine se u naš turizam ulaže više od milijardu eura”

Damir Krajač / CROPIX

Gari Cappelli

Da je zagrebački sastanak Svjetske turističke organizacije (UNWTO) značajan za daljnju promociju hrvatskog turizma na globalnoj razini, nesumnjivo smatra i ministar turizma Gari Cappelli. Rekao je da je ovo bila prilika i da se istakne kandidatura Hrvatske za Izvršno vijeće te organizacije gdje se pripremaju sve odluke UNWTO-a, što bi Hrvatskoj omogućilo da kreira svoje aktivnosti u najvišoj svjetskoj turističkoj organizaciji.

- I sada smo vrlo aktivni, u odboru smo za turizam OECD-a, u Više-dioničkom savjetodavnom odboru programa održivog turizma u sklopu One Planet - prije 10 YFP, te u dvije makroregionalne strategije EU, Dunavskoj i Jadransko-jonskoj, gdje koordiniramo četvrtim stupom EUSAIR-a održivi turizam.

Čuli smo da je globalni turizam u porastu godinama bez obzira na terorizam i nestabilne političke situacije. Je li Hrvatska dovoljno iskoristila priliku takvih trendova i što je očekuje ove godine?

- Naša turistička politika usmjerena je na kvalitetu i održivost cijelog turističkog sustava te još jaču aktivaciju drugih gospodarskih djelatnosti, u prvom redu domaće proizvodnje u funkciji turističkih djelatnosti, pri čemu je iznimno važna poljoprivreda. Kao što smo svjedoci, trendovi su promjenjivi i tim više izazovni. Utjecaji iz okruženja uključuju nepredvidive društveno-gospodarske faktore i zato konkurentnost možemo održati i unaprijediti jedino kvalitetom i inovacijama i jasnom turističkom politikom. Nedavno smo donijeli reformski paket turističkih zakona koji na snagu stupaju 2020., a koji se temelje na destinacijskom menadžmentu. To znači da ćemo se rukovoditi javnokoordinacijskim funkcijama od planiranja i organiziranja do kontrole kako bismo stvorili pretpostavke bitne za razvoj destinacijskog proizvoda.

Ovo je prilika da Hrvatska bude ponovno u žiži interesa svjetske turističke kreme. Koliko je Hrvatska kao turistička zemlja prepoznata danas u svijetu?

- Hrvatska više nije samo zemlja sunca i mora, iako možemo biti ponosni na taj naš resurs. Naše prirodne blagodati su naša velika komparativna prednost. Stavljajući ih u funkciju turizma, komparativne prednosti trebamo pretvarati u konkurentske. Naša je zemlja zemlja znanja, inovacija, dobrih domaćina, raznolike i sve kvalitetnije turističke ponude u svim segmentima. U prilog tome govori i činjenica da smo sve atraktivniji za investiranje. Prošle turističke godine imali smo gotovo milijardu eura investicija, što je 55 posto više u 2019. u odnosu na 2016. Ove godine ulaganja su oko milijardu i 50 milijuna eura, a već je 60 posto investicija realizirano.

Kojim se tržištima nismo još dovoljno obratili i što s promocijom na dalekim tržištima?

- Turističku potražnju nastojimo zadržati na našim tradicionalnim inozemnim tržištima poput Njemačke, Italije, Slovenije i drugih, ali i proširiti na nova tržišta, pri čemu je posebna pozornost prema dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Koreje, Japana… Iz tih krajeva svake godine bilježimo rast dolazaka turista, i to izvan vršnih mjeseci turističke godine. Tome je pridonio i naš program pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije, u koji smo u dvije godine uložili 70 milijuna kuna pa smo ove godine smo povezani s 81 destinacijom u 25 zemalja svijeta. Imamo direktnu liniju s Korejom, uskoro i sa SAD-om, a u planu je i direktna veza s Kinom.

S obzirom na sve veći rast turizma, jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo je prekomjerni turizam. Imamo li mi u Hrvatskoj smjernice na koji način se suočiti s tim problemom?

- Pretjerani rast turizma ostavlja negativne posljedice i neke su zemlje loši primjeri kako masovni turizam i nagli rast trajno uništavaju ključni resurs - prirodnu osnovu. Upravo je svijest o održivosti vrlo bitna, a implementacija načela odgovornog upravljanja ključna za razvoj turizma kakvom težimo. Zato smo nedavno i u naš program, vrijedan 25 milijuna kuna, uključili i financiranje izrade studija održivosti kako bi i stanovnici i turistički dionici turizma određene destinacije znali koje su granice nosivosti kapaciteta. (Barbara Ban)