Opasnost plinovoda

Čelnik Naftogaza upozorava na gospodarske i sigurnosne prijetnje Sjevernog toka 2

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.3.2019. u 13:09

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.3.2019. u 13:09

Section of a natural gas pipeline being laid under ground by an array of mobile crawler mounted cranes showing a pressure unit for testing the leak-proof condition of the tube under high pressure., Image: 112805182, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Gradnja plinovoda Sjeverni tok

Plinovod Sjeverni tok 2 čini ukrajinsku plinsku transportnu mrežu suvišnom, upozorio je čelnik ukrajinskog Naftogaza Andrej Kobolev, izdvojivši uz nepovoljne gospodarske aspekte toga projekta i prijetnje po sigurnost.

Kobolev je na ukrajinskoj televiziji rekao da izgradnja Sjevernog toka 2 i Turskog toka za Ukrajinu znači potpun gubitak tranzita ruskog plina u Europu. Ukrajina puštanjem u rad Sjevernoga toka 2 gubi i "faktor odvraćanja od ruske agresije", čime se po njegovim riječima "uvelike povećava vjerojatnost vojnog sukoba".

Čelnik ukrajinske tvrtke priznaje ipak da “sigurnosni aspekt” ne sprječava europske zemlje da ulažu u Sjeverni tok 2 te poziva na izgradnju "klasičnog partnerstva" s europskim zemljama kakvo Gazprom već prakticira.

"Moramo potaknuti interes stranih tvrtki za upravljanje ukrajinskim plinskim transportnim sustavom i podijeliti s njima prihode i dobit u zamjenu za ulaganja, omogućiti im stjecanje udjela u zamjenu za potporu Zapada, a tu su i koristi u vidu energetske učinkovitost i još puno toga", zaključio je Kobolev.

Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

Iz ruskog Gazproma, nositelja projekta, u petak su priopćili kako je više od 800 od predviđenih 1200 kilometara plinovoda Sjeverni tok 2 već izgrađeno, potvrdivši da se dovršetak gradnje planira do kraja ove godine. Uz Gazprom, u gradnju su uključeni i njemački Wintershall i Uniper, britansko-nizozemski Shell, francuski Engie i austrijski OMV.

Izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje kod većine članica EU-a, no Europska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina. Mnogi smatraju da Sjeverni tok 2 dodatno povećava ovisnost europskih zemalja o Rusiji, pomažući ujedno ruskom plinu da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku. Za brojne članice EU-a, poglavito Poljsku, kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na zadnjem summitu NATO-a u Bruxellesu na račun projekta Sjeverni tok 2 počivaju na valjanim argumentima.

Trump je tada upozorio kako je nelogično da Njemačka i druge države EU-a računaju na to da ih Amerikanci štite od moguće agresije Rusije, da ne moraju povećati izdavanja za obranu, a s druge strane, kroz projekte kao što je Sjeverni tok 2, povećavaju ovisnost o Rusiji i daju milijarde ruskim kompanijama usko povezanima s državom.

Rusija pak ističe da je Sjeverni tok isključivo komercijalni projekt koji pridonosi energetskoj stabilnosti Europe, a američko protivljenje njegovoj realizaciji stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da viškove svoga plina plasira na europsko tržište.