Institut za javne financije objavio je analizu “Između čekića i nakovnja: što s plaćama financiranima iz proračuna opće države u vrijeme koronakrize?” gdje autori objašnjavaju kako su na temelju četiri hipotetska scenarija tražili odgovore na pitanja kratkoročnog financijskog učinka i dugoročnih posljedica privremenog smanjenja bruto plaća zaposlenicima opće države.
Zaključak je da su, čak i uz “drakonske” rezove plaća u općoj državi, učinci relativno skromni (od 0,38 do 1,22 posto BDP-a, ovisno o scenariju i obuhvatu), a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje (BDP, deficit i javni dug) mogu biti dugotrajne i velike.
U prva dva scenarija, R1 i R2, bruto plaća se smanjuje po progresivnoj stopi, pri čemu se izuzimaju plaće do 4500 kuna bruto, a nakon toga smanjenje plaće postupno raste do maksimalnog iznosa od 40 posto za bruto plaće iznad 36.500 kuna. Zaključuju da ta dva scenarija, koja nisu vrlo restriktivna, donose relativno skromne uštede. U scenarijima R3 i R4 podrazumijevaju se znatno veća smanjenja plaća za zaposlenike s mjesečnom bruto plaćom do 20.050 kuna. Između minimalne plaće i bruto plaće od 6000 kuna stopa se penje od 0 do 20 posto, u intervalu od 6000 do 20.500 kuna iznosi 20 posto, a zatim raste do iznosa od 40%.
Scenariji ušteda na plaćama
R1
Hipotetski simulacijski scenarij R1 uključuje 356.000 zaposlenih u područjima: znanstveno istraživanje i razvoj, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb.
Zaključak: Ukupna bruto-II plaća pada na 38,7 milijardi kuna, odnosno za 4,2 milijarde kn (ili za 9,9 posto). Međutim, zbog smanjenja bruto plaće pali bi i prihodi od doprinosa na plaću (za 583 milijuna kuna), doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja (za 551 milijun kuna) te od poreza na dohodak i prireza (za 838 milijuna kuna). Dakle, ušteda za proračun opće države ne bi iznosila 4,3 milijarde kuna, koliko iznosi pad ukupne mase bruto plaća, nego 2,3 milijarde kuna godišnje ili oko 190 milijuna kuna mjesečno.
R2
Hipotetski scenarij R2 izuzima djelatnosti u kojima su zaposlenici angažirani u borbi s epidemijom (riječ je o 94.000 zaposlenih u poslovima obrane, javnog reda i sigurnosti te bolnicama) te se primjenjuje na 262.000 zaposlenih.
Zaključak: Ušteda je znatno manja i u proračunu opće države ostat će 1,5 milijardi kuna godišnje ili 126 milijuna kuna mjesečno.
R3
Uključuje 356.000 zaposlenih u područjima: znanstveno istraživanje i razvoj, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb.
Zaključak: Taj scenarij donosi znatno veću uštedu u proračunu opće države u iznosu od 4,9 milijardi kuna godišnje ili oko 400 milijuna kuna mjesečno.
R4
Izuzima djelatnosti u kojima su zaposlenici angažirani u borbi s epidemijom.
Zaključak: Taj bi scenarij rezultirao uštedom od 3,4 milijarde kuna godišnje ili 280 mil. kuna mjesečno.
“S koronavirusom ili bez njega, i dalje su nam neophodne reforme koje su se dugo odgađale, selektivni, ali dobro promišljeni rezovi”, poručuju iz IJF-A.