“Budućnost mirovinske reforme” naziv je konferencije koja će se sutra održati u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, a koju zbog važnosti teme, koja je izazvala široke rasprave u društvu, organiziraju Jutarnji list i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Neposredni povod konferenciji paket je šest mirovinskih zakona koje je Vlada uputila u Sabor, a koji, ustvari, dugoročno definiraju budućnost hrvatskog mirovinskog sustava.
Ključno pitanje naše konferencije pozicionirane u ovom osjetljivom trenutku glasi: jesu li za saborsku raspravu pripremljeni pravi potezi koji će osigurati održiv mirovinski sustav i povećanje realnih mirovina? Predviđeno je da će prezentaciju pod nazivom “Ključne dileme nastavka mirovinske reforme” kao uvod u raspravu održati Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianza ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u svojem će uvodom govoru još jednom obrazložiti i argumentirati Vladin prijedlog mirovinske reforme.
Pravi put
Uslijedit će panel-rasprava pod nazivom “Jesmo li odabrali pravi put za reformu”, u kojoj će sudjelovati ravnateljica REGOS-a Iskra Primorac, ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste bank Plavi, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Željko Potočnjak te, kao moderator panela, Frenki Laušić, novinar Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.
Podsjetimo, Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme nakon četiri mjeseca usuglašavanja sa socijalnim partnerima, pri čemu je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a oni budući jačanje drugog mirovinskog stupa (iako nema odredbe o povećanju izdvajanja za drugi stup), veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištenja tih sredstava pri odlasku u mirovinu.
Sindikalne su središnjice, pak, nezadovoljne takvim prijedlozima, prije svega povećanjem dobi za umirovljenje na 67 godina od 2033., umjesto do sada predviđene 2038. godine, te većom penalizacijom prijevremenog umirovljenja, organizirale prosvjed u centru Zagreba prije četiri dana i najavile provođenje referenduma protiv takvih izmjena.
I oporbene stranke također zahtijevaju povlačenje tog paketa zakona iz saborske procedure. Radi se, pak, o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Prilikom predstavljanja tih mjera ministar rada je istaknuo kako je prosječni radni staž u Hrvatskoj sada 30 godina, europski je prosjek 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.
Dodaci
On je naglasio da će oni umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih deset do 15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu i koji bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika, dobiti dodatak od 27 posto ako se odluče za “povratak” u prvi stup, a za one koji se odluče ostati u drugom stupu i primat će kombiniranu mirovinu predviđen je dodatak od 20,25 posto.
- Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu - rekao je ministar i dodao da će oni koji budu imali 41 godinu staža moći u punu mirovinu već u 61. godini.