Čeka se rasplet

Bruxelles i Washington odlučuju o našim 2,5 milijarde dolara vrijednim nalazištima nafte

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 16:56

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 16:56

Marko Miščević / HANZA MEDIA

Ilustracija

Trenutačni razvoj događaja oko dvije i pol milijarde dolara vrijednih nalazišta nafte i plina Ine u Siriji, kojih se Vlada Zorana Milanovića 2013. odrekla u korist jačanja sankcija zapadnih saveznika režimu Bashara al-Assada, upućuje na dobru i lošu vijest.

Dobra je vijest da se Ina, kako nam je priopćeno iz te kompanije, nije odrekla bušotina u Siriji, a loša je da Vlada, prema svemu sudeći, nema nikakve kontakte s Assadovom vlašću oko ponovnog stupanja u vrijednu imovinu u toj zemlji, koju pustoši sedam godina dugi građanski rat, piše Slobodna Dalmacija.

– Ina je u veljači 2012. proglasila "višu silu" i privremeno obustavila sve poslovne aktivnosti u toj zemlji do daljnjeg, odnosno do prestanka okolnosti "više sile". Sve dok su sankcije na snazi, kompanija nije u mogućnosti upravljati svojom imovinom u Siriji ni na koji način – poručeno nam je iz Ine, koja nije bilo sklona podijeliti s nama informacije u kakvom su stanju njezina naftna polja Hayan i Aphamia u Siriji.

Prerano je, kažu, davati bilo kakve komentare o stanju njihovih postrojenja u toj zemlji.

– Tek kad se ostvare spomenuti uvjeti i Ininim stručnjacima omogući siguran uvid u stanje infrastrukture, možemo početi pregovarati o povratku u Siriju. Ina pomno prati razvoj situacije u Siriji i pozdravljamo sve napore da se u toj zemlji uspostavi trajni mir. Ponavljamo da je osnovni preduvjet za povratak kompanije u Siriju potpuni prekid ratnih operacija u toj zemlji, stvaranje stabilnog i sigurnog poslovnog okruženja te već spomenuto povlačenje međunarodnih sankcija – ističu u našoj najvećoj kompaniji, u čijim se redovitim godišnjim poslovnim izvješćima uredno "notiraju" naftna polja u Siriji kao imovina čiji je status neriješen, pa se njezini financijski pokazatelji ne mogu uvrstiti u godišnju bilancu tvrtke.

Kad je u pitanju Vladina strategija u odnosu na naftna polja Ine u Siriji, pokušali smo na tri najvažnije adrese u državnoj administraciji za ovo pitanje, Vladi, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, doznati poduzima li Vlada kakve korake da zaštiti tu imovinu.

Izišli su nam u susret samo u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje, kako su istaknuli, nije strana u ugovoru o podjeli proizvodnje Hayan Block Production Sharing Agreement Ine i Sirije.

– Nismo donijeli odluku o povlačenju odluke o stavljaju izvan snage korištenja naftnih polja u Siriji niti je možemo staviti izvan snage. S obzirom na proglašenje "više sile" kojom je Ina d.d. prekinula sve svoje aktivnosti u Siriji u veljači 2012. godine, Ina d.d. mora, među ostalim, procijeniti jesu li se stekli uvjeti za njezin povratak u Siriju – poručili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Kad je u pitanju šutnja iz Banskih dvora i sa Zrinjevca na naše pitanje o daljnjim koracima oko vrijedne imovine Ine u Siriji, očito je da se čeka da Bruxelles povuče svoje sankcije Damasku kako bi se pitanje Hayana i Aphamije stavilo na dnevni red.

Na stranu što prema slovu Vladina dokumenta o uvođenju sankcija Siriji, pod nazivom Odluka o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih odlukama Vijeća Europske unije u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku, nema ni riječi o imovini članica Unije u Siriji, samim tim ni o potrebi da se ta imovina "zamrzne" ili joj se na neki drugi način promijeni status.

U odluci o sankcijama Siriji izrijekom se navodi zabrana nabave, uvoza i prijenosa sirove nafte iz Sirije, ali ništa više od toga. Otuda, prema stajalištima nekih domaćih stručnjaka i analitičara, Hrvatska uopće nije trebala donositi nikakvu odluku o naftnim poljima u Siriji, nego čekati rasplet situacije, prenosi Slobodna Dalmacija.

Gornje je stajalište nedavno iznio i Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade u vrijeme donošenja sporne odluke, priznavši da je odluka o naftnim poljima u Siriji bila pogrešna. Barem smo, kazao je Čačić u intervjuu za Jutarnji list, od zapadnih saveznika trebali tražiti nadoknadu štete koju smo sami sebi nanijeli.

Budući da Bashar al-Assad nije zlopamtilo, ususret konačnoj pobjedi u građanskom ratu koja je sve izglednija, pozvao je sve zemlje i kompanije iz tih zemalja s kojima je surađivao prije rata, na ponovnu suradnju, pa tako i Hrvatsku. – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike takvu ponudu Sirije nije zaprimilo – kažu nam u resornome ministarstvu.

Zemlje poput Katara, s kojim Al-Assad sada želi ponovno uspostaviti diplomatske odnose, izravno su radile na njegovu obaranju ne birajući ni cijenu ni saveznike u Assadovu svrgavanju, među kojima su se našle najekstremnije islamske terorističke organizacije. Europska unija nedavno je produljila sankcije Damasku do sredine ove godine, kada će se ponovno odlučivati o sankcijama, no nema izgleda da će ih Bruxelles opozvati jer se tu slijedi politika SAD-a koji, bez obzira na najavu povlačenja vojske iz Sirije, nije promijenio stav o potrebi odlaska Bashara al-Assada s vlasti.

Osim Ine, u Siriji su intenzivnu suradnju s domaćim naftnim kompanijama prije rata imali i britanski Shell i francuski Total. Trenutačno naftni biznis u Siriji razvijaju samo ruske kompanije, već imaju sporazum o obnovi i eksploataciji naftnih polja u Siriji s tamošnjim vlastima.

Otuda portal Oilprice.com zaključuje kako će, nakon potpunog smirivanja situacije u Siriji, naftna polja zaposjesti ruski energetski divovi, jer Assadov režim neće imati dovoljno novca za obnovu bušotina, rafinerija i transportnih kapaciteta. Portal napominje kako je i Iran saveznik Assada, ali procjenjuje da ni Iran, i sam izložen sankcijama zapadnih saveznika, neće imati dovoljno novca za natjecanje s Rusima za sirijska nalazišta.

Međunarodni monetarni fond procijenio je krajem 2015. da se ratne štete na naftnim postrojenjima u Siriji kreću oko 35 milijardi dolara. O tome je li dio tih šteta nastao i na postrojenjima Ine u Hayanu i Aphamiji, nema službenih informacija.