Pametna sela

Briselski milijuni: Kako su male općine otkrile blago Europskog fonda za ruralni razvoj

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.10.2019. u 11:26

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.10.2019. u 11:26

Vrbnik, 160615.
Reportaza o Vrbnickim vinima.
Foto: Biljana Gaurina / CROPIX
Biljana Gaurina / CROPIX

Vrbnik

Žminj je gradić i općina u središnjoj Istri. Prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2011. godine, na području Općine Žminj živjelo je oko 3500 ljudi. Od tog broja, oko tisuću ih je u samom gradiću, a ostatak u 30-ak sela koja su u sastavu općine.

Žminj je u Istri uglavnom poznat kao veliko prometno križanje. Ili, bolje rečeno, bio je to do gradnje Istarskog ipsilona. Ceste iz Žminja vode prema svim dijelovima Istre - prema Puli i Pazinu, kao i prema Rovinju, Potpićnu i Labinu te dalje prema Rijeci i kvarnerskim otocima. Ni gradnja Ipsilona nije pretjerano bacila Žminj u drugi plan, budući da se taj srednjovjekovni gradić nalazi samo nekoliko kilometara od nove autoceste.

Iako je povijesno uvijek bio vezan uz Pazin, u upravnom je pogledu posljednjih 70-ak godina vezan uz Rovinj. No, za razliku od Rovinja i ostalih općina na Rovinjštini, koji svoju sadašnjost i budućnost uglavnom vide u turizmu, turizam u Žminju tek se počinje razvijati.

Veliku ulogu u turističkom razvoju Žminja imat će Strategija razvoja turizma općine, koja je u izradi, a koja bi svjetlo dana, kaže za Globus Željko Plavčić, načelnik Općine Žminj, trebala ugledati do kraja godine. Vrijednost tog projekta je 55.750 kuna, a financira se iz Programa ruralnog razvoja. Iz istog se fonda financira i niz drugih projekata na Žminjštini, a novcem namijenjenim za ruralni razvoj Žminj se počeo koristiti tek 2017. godine. Prva sredstva iz tog fonda bila su namijenjena za ažuriranje prostornih planova Općine Žminj, a vrijednost tog projekta bila je 320.000 kuna, od čega je 230.000 kuna stiglo iz blagajne EU.

Pula, 021019. Portret Zeljko Plavcic.
Foto: Marijana Banko / CROPIX
Marijana Banko / CROPIX

Željko Plavčić, načelnik Općine Žminj

 

Ipak, za Žminj je najznačajniji projekt koji se financirao novcem za ruralni razvoj bila gradnja ceste Žminj - Balići, duge 5,6 kilometara. Projekt se financirao iz mjere “Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta”, koja je također dio poticanja ruralnog razvoja.

“Tim je projektom Općina Žminj izgradila dionicu koja sada predstavlja žilu kucavicu, poveznicu općinskog središta i najudaljenijeg naselja općine, ali i strateški vrlo važnu prometnicu radi bržeg, sigurnijeg i lakšeg prijevoza robe i proizvoda gospodarskih subjekata. Najznačajnija prednost svakako je maksimirana sigurnost prijevoza svih učenika s područja Općine Žminj u osnovnu školu, ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu”, objašnjava Plavčić.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Žminj je jedna od najuspješnijih hrvatskih općina po povlačenju sredstava za ruralni razvoj. Naime, ukupan iznos ugovorenih sredstava iz tog fonda u slučaju Žminja veći je od 12 milijuna kuna, od čega je do kraja kolovoza ove godine isplaćeno više od 3,6 milijuna kuna.

“Novac za ruralni razvoj velika je odskočna daska za našu općinu”, ističe Plavčić.

Krajem prošle godine, hvale se u Žminju, odobrena su im i sredstva za izgradnju novog dječjeg vrtića i trenutačno su u fazi provedbe javne nabave. U Žminju europskim novcem namjeravaju financirati i nadogradnju osnovne škole i školske dvorane, zatim nogometnog stadiona i autobusnog kolodvora, kao i doma za starije i nemoćne osobe. Razmišljaju, kaže nam općinski načelnik, i o drugim projektima. Iako se u osnovi radi o infrastrukturnim projektima, sve ih je moguće financirati novcem namijenjenim ruralnom razvoju.

Rezultat okretanja novcu iz blagajne EU ogleda se u razvitku Žminja. Štoviše, hvali se Plavčić, stanovnici ne napuštaju Žminj. To pokazuju i posljednje procjene državne statistike prema kojima su se u Općinu Žminj lani doselile 84 osobe, a iz nje su se iselile 53. Kad je riječ o migracijskom saldu, dakle, Žminj je lani bio u plusu za 31 stanovnika.

Hrvatska je razmjerno kasno “otkrila” Fond za ruralni razvoj. Iako sam naziv tog fonda EU upućuje na poljoprivredu, njegovo je značenje daleko veće jer se novcem iz tog fonda može financirati niz projekata koji nisu izravno vezani uz poljoprivredu. Tako se, kako pokazuje primjer Žminja, ali i drugih hrvatskih općina, novcem iz tog fonda mogu financirati i ceste, škole, dječji vrtići, sportski centri, vatrogasni domovi i domovi kulture, kao i projekti u turizmu. Cilj je poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima.

“Program ruralnog razvoja za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine propisuje velik broj korisnika i iz njega se mogu financirati razni projekti, kako oni koji su izravno vezani uz poljoprivredu, tako i oni koji to nisu, ali su značajni za ruralnu sredinu. Brojni projekti iz tog fonda čak se mogu potpuno financirati novcem EU”, objašnjava Ariana Vela, konzultantica za fondove EU.

U velikom broju hrvatskih općina to su na vrijeme shvatili pa su počeli kandidirati projekte značajne za kvalitetu života na lokalnoj razini. Štoviše, u općinskim su upravama stvorili timove stručnjaka kako bi kvalitetno pripremili projekte i kandidirali ih za (su)financiranje iz blagajne EU. Ti se stručnjaci također najčešće plaćaju europskim novcem.

Zagreb, 160113.
EU Projekti, Iblerov trg 9.
Ariana Vela direktorica je portala EU Projekti ciji je cilj informiranje o fondovima Europske unije.
Na fotografiji: Ariana Vela.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Ariana Vela, konzultantica za fondove EU

Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je Hrvatska od 2016. do kraja kolovoza ove godine ukupno ugovorila nešto više od 1,5 milijardi kuna projekata iz mjera ruralnog razvoja, a povukla je više od 342,5 milijuna kuna, ili oko 23 posto. “Hrvatska se dugo pripremala za korištenje novca iz tog programa, to je zadnji operativni program koji je odobren, a čak nam ga je Europska komisija u više navrata vraćala na doradu prije usvajanja. Imali smo velika očekivanja od tog programa, ali rezultati su u početku bili slabi. Sada se, međutim, i iz Programa ruralnog razvoja sredstva bolje povlače, stopa ugovaranja je oko 72 posto ukupne alokacije, ali je stopa isplaćenih, odnosno stvarno iskorištenih sredstava i dalje nedovoljna”, ističe Vela.

I podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je pravi uspon u ugovaranju projekata koji se sufinanciraju ili u cijelosti financiraju novcem iz Fonda ruralnog razvoja uslijedio prošle godine. Naime, u 2016. godini ukupno je iz tog fonda ugovoreno povlačenje jedva nešto više od 19 milijuna kuna, a isplaćeno je oko tri milijuna kuna. U 2017. godini ugovoreno je više od tri milijuna kuna, a isplaćeno je oko 16,5 milijuna kuna, što obuhvaća i novac namijenjen ranije ugovorenim projektima. No, u 2018. godini ukupan iznos ugovoren za povlačenje iz mjera namijenjenih ruralnim razvoju iznosio je gotovo 1,2 milijardi kuna, a ukupan isplaćen iznos iznosio je oko 191,4 milijuna kuna. U prvih osam mjeseci ove godine za provedbu projekata ruralnog razvoja ugovoreno je gotovo 290 milijuna kuna, a isplaćeno je 131,7 milijuna kuna.

“Hrvatska je razmjerno slabo iskoristila novac iz fondova EU. Kasno smo počeli, a imamo i vrlo spore i složene birokratske procese. Problem je i spor i složen sustav javnih nabava. Sve to nije samo problem propisa EU nego i naše birokratiziranosti”, upozorava Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Unatoč tome, brojne su hrvatske općine uspjele preskočiti birokratske prepreke i dublje zagrabiti u europsku škrabicu. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je šampion u korištenju sredstava za ruralni razvoj mala Općina Promina u Šibensko-kninskoj županiji. No, među uspješnima su i brojne druge općine, među kojima je Konavle u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zatim Vrbnik u Primorsko-goranskoj, Vojnić u Karlovačkoj i Jasenovac u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako nije među top 20 općina, jaka u korištenju europskog novca je i Općina Erdut u Osječko-baranjskoj županiji.

Oklaj, 030514.
Povodom dana opcien Promina u Domu kulture u Oklaju odrzan je okrugli stol o zivotu i gospodarskom razvoju Prominskog kraja.
Na fotografiji: Oklaj
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Promina

 

Značajno je i to što su mnoge od općina najuspješnijih u povlačenju europskog novca za ruralni razvoj područja koja su u Domovinskom ratu bila okupirana ili su bila na prvoj crti obrane, odnosno koje su stradala u ratu. Njima je, potvrđuju nam i pojedini općinski načelnici, korištenje novca iz fondova EU, a posebno onih za ruralni razvoj, omogućilo nov život i dalo šansu za razvoj, što bi sve, bez europskog novca, ipak teklo znatno sporije i teže.

“Novac za ruralni razvoj važan je pokretač i obnove i razvoja naše općine”, ističe Marija Mačković, načelnica Općine Jasenovac. Inače, Općina Jasenovac je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, za projekte ruralnog razvoja ugovorila ukupno oko 11,9 milijuna kuna, a do kraja kolovoza ove godine isplaćeno joj je više od 3,4 milijuna kuna.

U Jasenovcu ističu kako su se novcem iz fondova EU počeli koristiti još prije nego što je Hrvatska pristupila Uniji. Tada se, naravno, radilo o programu IPA. Kad je riječ o Fondu za ruralni razvoj, čija su nam se vrata otvorila ulaskom u EU, Općina Jasenovac se, čini se, najviše okrenula korištenju programa podizanja kvalitete života u ruralnim područjima. Primjerice, programu ulaganja u projekte temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, koje uključuje slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti.

“Svi projekti provode se u naseljima do 5000 stanovnika, a potpora iznosi od 80 do 100 posto investicije, odnosno između 15.000 i milijun eura po projektu”, napominje Mačković.

Dodaje kako je općina kojoj je na čelu ugovorila i projekt obnove i dogradnje vatrogasnog doma i kulturnog centra u Jasenovcu. Tu su i projekti ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Program ruralnog razvoja, dodaje naša sugovornica, koriste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva na području Općine Jasenovac.

“Sredstva pridonose otvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju komunalne i društvene infrastrukture, očuvanju okoliša, pomoći lokalnom stanovništvu u svakodnevnim potrebama i omogućavanju sudjelovanja u raznim društvenim aktivnostima, a sve s ciljem ostanka stanovnika u ruralnom pograničnom području”, kaže Mačković te dodaje kako u Jasenovcu pripremaju i nove projekte.

Novac iz fondova EU mijenja i Općinu Vojnić. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je ta općina na Kordunu za projekte ruralnog razvoja dosad ugovorila oko 11,7 milijuna kuna, a da joj je do kraja kolovoza isplaćeno više od 5,9 milijuna.

Sredstva za ruralni razvoj dosad su se, ističu u Vojniću, koristila za rekonstrukciju nerazvrstane prometnice Cesta šljiva, kao i za rekonstrukciju zgrade u općinsku tržnicu u Vojniću. No, na području te općine u Karlovačkoj županiji novac iz Fonda za ruralni razvoj usmjeren je i u rekonstrukciju i prenamjenu zgrade srednje škole u Vatrogasni dom u Vojniću, čiji je prijavitelj bilo lokalno Dobrovoljno vatrogasno društvo, kao i u obnovu i opremanje dječjeg vrtića u Vojniću, čiji je prijavitelj bio Dječji vrtić Vojnić. Tu je i projekt Vodovod Široka Rijeka, čiji je prijavitelj tvrtka Vodovod i odvodnja Vojnić.

“Sredstva iz fondova EU za ruralni razvoj značajna su jer pridonose razvoju cijele Općine Vojnić. Realizirani projekti na raspolaganju su svim stanovnicima te poboljšavaju uvjete stanovanja, potiču otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje ugodnijeg mjesta za život”, kaže Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić.

Vojnic, 020714.
Nacelnik Vojnica Nebojsa Andric (HDZ) na danasnjoj je konferenciji medijima priopcio da je drzavnim inspektorima prijavio premijera Milanovica i svih 20 ministara, ogorcen sto su ga inspektori kaznili jer nije imao polozen ispit iz rada na siguran nacin.
Na fotografiji: Nebojsa Andric.
Foto: Mario Pusic / CROPIX
Mario Pušić / CROPIX

Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić

 

U Vojniću dodaju kako će u budućnosti pokušati povući još više novca kako bi poboljšali uvjete stanovanja svim stanovnicima. Općina Vojnić za to već ima pripremljene projekte, poput izgradnje kogeneracije na biomasu, zatim toplovoda u Vojniću, kao i pročistača otpadnih voda, ali i izgradnje akvaparka, za koji su već izradili predinvesticijsku studiju. Tu je i nastavak projekta sanacije lokalnih cesta. Ukupna vrijednost planiranih projekata koje Općina Vojnić namjerava realizirati penje se, ističu u toj općini, do 100 milijuna kuna.

Općina koja je jako stradala tijekom Domovinskog rata, a danas je hrvatski šampion u povlačenju europskog novca za ruralni razvoj, jest Promina. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je u Promini ugovoreni iznos sredstava iz tog europskog fonda čak veći od 17,7 milijuna kuna, što je svrstava na prvo mjesto na popisu hrvatskih općina po uspješnosti korištenja europskih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju. Slično je i po dosad isplaćenim sredstvima, koja, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, premašuju pet milijuna kuna.

Promina je u posljednje dvije godine, kažu nam u toj općini na drniškom području, povukla novac za svoja četiri projekta. Riječ je o rekonstrukciji ceste Čitluk - Mratovo - Bogatići, koja Prominu izravno povezuje s Nacionalnim parkom Krka, zatim za projekt razvoja ruralnog turizma, kao i za gradnju dječjeg vrtića u Suknovcima, a nedavno im je odobreno i sufinanciranje projekta uređenja zelene površine i javnog WC-a u Oklaju. U svim tim projektima općina je sudjelovala sa samo 575.000 kuna vlastitih sredstava, a oni su, ističu u Promini, vrlo značajni za kvalitetu života stanovnika i za razvoj turizma.

“Financiranjem projekata europskim novcem rasterećujemo svoj proračun, pa smo tako u posljednje tri godine utrostručili i naknade za novorođenu djecu, a uveli smo i druge mjere demografsko-socijalne politike. Usto, uslijed povećane razine prihoda, posljednjih nekoliko godina sufinanciramo i OPG-ove u nabavi sadnica, stoke i poljoprivredne opreme u iznosu od 10.000 kuna po OPG-u”, ističe Tihomir Budanko, načelnik Općine Promina.

Citluk kod Oklaja, 260411.
Tihomir Budanko umirovljeni brigadir HV.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Tihomir Budanko, načelnik Općine Promina

 

Europski novac za ruralni razvoj važan je pokretač razvitka i Općine Konavle, najjužnije općine u Hrvatskoj. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je ukupan ugovoreni iznos za regionalni razvoj u slučaju Konavala veći od 15,8 milijuna kuna. U Konavlima ističu kako su im iz Programa ruralnog razvoja odobrena sredstva za dva kapitalna infrastrukturna projekta - za izgradnju i opremanje vatrogasnog doma te za nadogradnju i obnovu dječjeg vrtića, što će EU financirati sa 80 posto. Ljetos su, dodaju, započeli i gradnju Reciklažnog dvorišta u Konavlima.

U Konavlima ukazuju i na važnost mjera za ruralni razvoj koje su namijenjene poljoprivrednicima i ostalim poduzetnicima. Uglavnom je riječ o edukaciji i pripremi konavoskih poduzetnika u ruralnom razvoju. Ti se projekti, doduše, ne pripisuju samoj Općini Konavle, no značajni su za njezin razvoj.

“Prepoznali smo mogućnosti koje nam pružaju fondovi EU, te smo formirali Upravni odjel za ruralni razvoj, gospodarstvo i fondove EU. Odjel ima samo tri djelatnika, od kojih je za njih dvoje plaća osigurana kroz projekte i financirana sredstvima EU u stopostotnom iznosu”, kaže Božo Lasić, načelnik Općine Konavle.

“Sredstva EU ključna su za razvoj ne samo naše nego svih jedinica lokalne samouprave, a za nas posebno otkako smo bez statusa posebne državne skrbi. Ozbiljne infrastrukturne projekte više nije moguće financirati isključivo vlastitim sredstvima. Ovo je vrijeme kad je potrebno uložiti više rada, vještine i kreativnosti kako bi se osigurala izvanproračunska sredstva potrebna za razvoj općine”, dodaje Lasić.

Dubrovnik, 070814.
Gruda Konavle, Mala mjesta srca moga. Urednik Antun Masle, novinar Tea Stjepivic.
Na fotografiji: mjesto Gruda.
Foto: Niksa Duper / CROPIX
Nikša Duper / CROPIX

Općina Konavle, mjesto Gruda

 

Ipak, upozorava da planiranje projekata koji se kandidiraju za fondove EU mora biti pametno jer se iz Unijinih fondova ne financira sve, nego ciljano. Naglašava i da u Cavtatu, sjedištu Općine Konavle, aktivno prate što će Hrvatskoj donijeti nova sedmogodišnja Financijska perspektiva EU, pa u skladu s tim pripremaju i projekte.

I u Podunavlju su, čini se, karte bacili na projekte koji će se sufinancirati novcem EU. Tako nam u Općini Erdut kažu da se novcem iz raznih programa EU koriste još od 2011. godine, a sredstva namijenjena za ruralni razvoj od 2017. godine.

“Za razvoj naše općine ključna su sredstva iz Programa ruralnog razvoja, s naglaskom na poduzetništvo i poljoprivredu. Strateško je opredjeljenje Općine Erdut povećanje zapošljavanja u malom gospodarstvu”, poručuje Jugoslav Vesić, načelnik Općine Erdut.

Novcem EU za ruralni razvoj financiraju se dva projekta na području te općine na krajnjem istoku Hrvatske. Riječ je o rekonstrukciji traktorskog puta u šumsku cestu Orašje - Dunav, što je projekt u provedbi, te o izradi strategije razvoja turizma za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Dodaju kako imaju definiran katalog projekata, u kojem su rekonstrukcija lokalnih cesta i domova kulture, kao i ekološko-edukacijski centar Banjkas te rekonstrukcija i krajobrazno uređenje šetnice uz desnu obalu Dunava u Dalju.

Za novcem EU namijenjenim za ruralni razvoj posegnuli su i na hrvatskim otocima. U Općini Vrbnik na Krku. Ta je općina iz Primorsko-goranske županije, kojom rukovodi Dragan Zahija, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, dosad ugovorila europske potpore za ruralni razvoj u iznosu većem od 12,7 milijuna kuna, a do kraja kolovoza iskoristila je više od 2,4 milijuna kuna. U Vrbniku nam kažu da su se novcem za ruralni razvoj koristili za obnovu i gradnju lokalnih cesta, zatim za izradu Strateškog plana razvoja prometa te za rekonstrukciju prizemlja osnovne škole, dječjeg vrtića i jaslica u Vrbniku. Sredstvima za ruralni razvoj, inače, koriste se od prošle godine.

“Ta su sredstva vrlo značajna za razvoj naše općine. Kao mala općina, s malim proračunom, teško bismo financirali tako velike projekte”, zaključuju odgovorni u Općini Vrbnik te dodaju kako već imaju nove projekte koje će kandidirati za financiranje novcem koji je EU namijenila ruralnom razvoju.

Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa