Prva 'žrtva'

Borzan: Slučaj Guess trebao bi biti opomena i ostalima, posebno onima s dostavom paketa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.12.2018. u 8:19

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.12.2018. u 8:19

FILE PHOTO: Employees wait for customers in the Guess section in the Central Universal Department Store in Kiev, Ukraine May 17, 2017. REUTERS/Valentyn Ogirenko/File Photo
Valentyn Ogirenko / REUTERS

Guess trgovina

Američka modna trgovina Guess prva je “žrtva” nove Uredbe EU o geografskom blokiranju, koja je na snagu stupila početkom mjeseca. Europska je komisija, naime, Guessu razrezala kaznu od gotovo 40 milijuna eura zbog diskriminacije potrošača iz niza novih članica Unije, među kojima je i Hrvatska, u njegovoj online trgovini.

Istraga Bruxellesa pokazala je da je Guess fragmentirao jedinstveno tržište EU tako što je držao 5 do 10 posto više cijene za kupce iz Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Pojednostavljeno, ako je netko iz spomenutih novih članica Unije kupio neki Guessov proizvod preko interneta, automatski ga je platio skuplje od kupca iz starih članica, proizlazi iz nalaza eurokrata. U EK su ocijenili da je tu riječ o nedopuštenoj praksi, koje je posljedica diskriminacija potrošača po zemljopisnom kriteriju, ali i preprekama razvoju internetske trgovine i jedinstvenog digitalnog tržišta u EU. Stoga je Bruxelles kaznio Guess sa 39,821.000 eura. Kazna koju je, prema EU pravilima, trebao dobiti zapravo mu je prepolovljena jer je, kako su objasnili u Komisiji, “surađivao”.

Nelogičnosti u e-trgovini

- U online trgovini puno je nelogičnosti, a potrošači trpe štetu. Nakon što je Guess kažnjen, nadamo se da će to biti opomena i drugima - rekla nam je Biljana Borzan (SDP), hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Sličnih primjera, dodala je, ne nedostaje ni u dostavi paketa, usko povezanoj s online trgovinom.

U EU sada namjeravaju zaustaviti takvu praksu jer namjera je Unije da potiče, a ne da suzbija razvoj internetske trgovine, koja raste po godišnjoj stopi od 22 posto. Ipak, trenutno, prema podacima EK, samo 15 posto Europljana kupuje proizvode internetskih trgovina iz drugih članica EU, a jedan od glavnih razloga upravo je geoblokiranje.

 
Statistike

Prigovori na probleme u online trgovini, kao i u drugim dijelovima maloprodaje, često stižu uredu Biljane Borzan - godišnjoj im se javi oko tisuću potrošača.

Zaštita potrošača i dalje je u fokusu i Ilije Rkmana, bivšeg predsjednika Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.

- Statistike kojima raspolažemo pokazuju da se naši potrošači najčešće žale na materijalne nedostatke proizvoda koje su kupili, kao i na jamstva. Teško je vjerovati da se novi pametni telefon ili kućanski aparati mogu pokvariti vrlo brzo nakon kupnje. To je pokazatelj dvostrukih standarda za potrošače u starim i u novim članicama EU - upozorava Rkman.

prioritet Zbog svega toga, Rkman stanje zaštite potrošača u Hrvatskoj ne ocjenjuje kao dobro. Situacija se, doduše, nešto popravila, no i dalje smo, ističe, pri dnu u EU.

- Vladi bi zaštitu potrošača trebala biti prioritet. Ona danas ulazi u zaštitu ljudskih prava - poručuje Rkman.

I Borzan smatra da na jačanju zaštite potrošača kod nas još treba mnogo raditi.

- Naši se potrošači puno manje žale od onih u razvijenijim zemljama, u kojima se bore za svoja prava - zaključuje hrvatska europarlamentarka.

1,4 milijuna kuna za inovativne projekte

I Borzan i Rkman kažu da je obustava financiranja regionalnih savjetovališta za potrošače u Hrvatskoj neprihvatljiva. Na to je Borzan ministra gospodarstva Darka Horvata upozorila i pismom.

“Svake godine savjetovališta pruže više od 20.000 savjeta te dobivaju brojne pohvale od strane međunarodnih institucija. Bez savjetovališta, zaštita potrošača u Hrvatskoj je samo mrtvo slovo na papiru”, poručila je Borzan ministru. Iz Horvatova su ministarstva jučer priopćili da im zaštita potrošača ostaje jedan od važnih segmenata rada. Umjesto toga udrugama za zaštitu potrošača natječajem će se dodijeliti 1,4 milijuna kuna potpore za inovativne i održive projekte u 2019.