Intervju

Boris Drilo: 'Naše bruto plaće su iste kao i u Irskoj. Cilj je neto plaće dići za 1000 kn'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.7.2019. u 16:53

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.7.2019. u 16:53

Zagreb, 100719.
HUP, Green Gold, Radnicka cesta 52/1.
Udruga informaticke i komunikacijske djelatnosti predstavila analizu ICT sektora za 2018. godinu.
Na fotografiji: Boris Drilo.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX

Boris Drilo

Hrvatski ICT sektor u proteklih je desetak godina prerastao u jedan od generatora gospodarskog rasta. Unatoč tome, u HUP-ovoj Udruzi informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) smatraju da država ne radi dovoljno na poticanju digitalizacije zemlje, kao ni ICT sektora.

Od Vlade su zatražili da usvoji  “pet malih mjera”, koje se u osnovi svode na priznavanje poreznih olakšica poslodavcima za prehranu i smještaj radnika, vrtić za djecu i 13. i 14. plaću te za bonuse u vlasničkim udjelima. O tome, kao i o drugim temama, razgovarali smo s Borisom Drilom, predsjednikom Udruge HUP - ICT.

Podaci o rastu ICT sektora u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina su impresivni. Zašto hrvatske tvrtke iz ICT sektora bolje prolaze na stranim, nego na domaćem tržištu?

- ICT tvrtke prolaze dobro i na domaćem tržištu, što potvrđuju i podaci o rastu prihoda. No, istina je da im prihodi brže rastu na stranim, nego na domaćem tržištu. Razlog je jednostavan: u zapadnoj Europi, ali i na drugim tržištima, proces digitalizacije je brži nego u Hrvatskoj.

Zbog čega je digitalizacija u Hrvatskoj tako spora?

- Kod nas se o digitalizaciji više priča nego što se na njoj stvarno radi. Generatori rasta našeg BDP-a su osobna potrošnja i investicije u infrastrukturu. Nedostaju nam privatne investicije.

Zbog čega smatrate da bi ICT trebao biti strateška djelatnost? Nismo dovoljno digitalizirani ni kao država, ni kao društvo...

- Ne bih se složio s time. I podaci DESI indeksa pokazuju da smo u digitalizaciji napravili značajan iskorak. Inače, kada se razmotre podaci o dosadašnjem razvoju ICT sektora, logičan zaključak je da bi on trebao postati strateška grana. ICT zapošljava oko 40.000 ljudi, što je otprilike jednako kao i metalna industrija, a broj zaposlenih u sektoru nastavlja rasti. U ICT sektoru imamo dobre kadrove, industrija je izvozno orijentirana i rezultati su joj dobri. Nemojmo zaboraviti i da se investicije u ICT vrlo brzo vraćaju. Rijetko koja industrija ima mogućnost povrata investicije u roku od 12 do 24 mjeseca.

Upozorili ste na nedostatak strategije razvoja ICT sektora u RH. Što bi ona promijenila?

- Važno je definirati strategiju Hrvatska 2030, u kojoj ćemo detaljno opisati gdje vidimo Hrvatsku za 10 godina, ali je također važna i ambicija kojom ćemo tu strategiju provesti u djelo. ICT sektor i dalje nije adekvatno prepoznat sa strane vladajućih struktura kao industrija koja horizontalno pozitivno utječe i na razvoj svih drugih industrijskih grana, države i društva. Zbog toga je važno inzistirati na mjerama koje će pomoći zadržavanju kadrova i koje će dati dodatni zamašnjak razvoju ICT-a u RH.

Od Vlade ste zatražili provedbu “pet malih mjera”, koje tražite već godinama. Imate li računice: u kojoj bi mjeri one opteretile javne financije te u kojoj bi mjeri koristile ICT sektoru?

- Zapravo ni ne bi opteretile javne financije jer ih dosad nije ni bilo. S druge strane, uvelike bi pridonijele zadržavanju kadrova.

Što vam na to kaže ministar financija Zdravko Marić? Hoće li te mjere unijeti u poreznu reformu?

- Imali smo sastanak s ministrom i u Vladi načelno nisu protiv tih mjera. Što će od njih na kraju unijeti u novi krug poreznog rasterećenja, vidjet ćemo.

Znači li to da ste odustali od zahtjeva za smanjenjem stope poreza na dohodak?

- Ne znači. No, svjesni smo da to ne može ići preko noći jer bi utjecalo na javne financije, a i samo po sebi nije dovoljno. Primjerice, medijan plaća u ICT sektoru je 10.000 kuna neto, odnosno 19.000 kuna bruto mjesečno. Naš problem su neto, a ne bruto plaće: bruto plaće su nam konkurentne onima u inozemstvu, ali neto iznosi nisu. Na 19.000 kuna bruto, u Irskoj, recimo, neto plaća u ICT sektoru iznosi oko 17.000 kuna. Zato nam je cilj podići neto iznos plaća barem za 1000 kuna. Dio toga može se provesti kroz povećanje neoporezivog dijela dohotka, a dio kroz smanjenje poreznih stopa ili redefiniranje poreznih razreda.

Uzimajući u obzir stanje, koliko su realne vaše prognoze da bi ICT sektor do 2025. mogao otvoriti još 16.000 radnih mjesta?

- Vrlo su realne. Godišnje je potrebno prosječno otvoriti oko 2500 radnih mjesta u ICT sektoru da bismo do 2025. dostigli tu brojku, a samo lani je otvoreno nešto manje od 3000 radnih mjesta u ICT-ju.

Dok se ne ukine ili smanji pravo puta, nema ni 5G mreže

Unatoč pomacima u ICT sektoru, Hrvatska je i dalje među zemljama s najsporijim internetom?

- To nije točno.

Tako pokazuju međunarodne usporedbe.

- Postoje dvije komponente interneta. Jedno je fiksni, a drugo mobilni internet. Što se tiče mobilnog interneta, mi smo među najboljima u Europi, jedino je Nizozemska ispred nas.

A fiksni internet?

- Fiksni internet je problem. Ne isplati se investirati zbog velikih parafiskalnih nameta u vidu prava puta. Instrument prava puta se nigdje u zapadnoj Europi ne plaća u ovakvom obliku i u ovakvim iznosima, koji kod nas dosežu 200 milijuna kuna godišnje. To je prihod jedinica lokalne samouprave koje naplaćuju prolaženje kabela javnim površinama. Taj namet se ne plaća ni za jednu drugu djelatnost osim za telekomunikacije. Dok se to ne promijeni, neće biti ni većih investicija, a time ni bržeg fiksnog interneta.

Kako u takvoj situaciji očekivati razvoj 5G mreže?

- Teško, bez provedene optike do baznih stanica nema ni 5G mreže.