Nagomilani dugovi zdravstva tempirana su bomba za javne financije te je izgledno da zdravstveni sustav čeka još jedna sanacija, kao i da će se proračunski rashodi u idućem razdoblju zbog toga povećati.
Proizlazi to iz nalaza Državne revizije, koja je jučer Saboru uputila niz izvješća o obavljenoj reviziji za prošlu godinu, među kojima krunsko mjesto svakako pripada Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2017. godinu.
Državna je revizija analizirala i knjige zdravstvenih ustanova. Preciznije, pod povećalom državnih revizora našlo se 12 kliničkih ustanova, 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica i dvije poliklinike. Revizijom je utvrđeno da su ukupne obveze 49 zdravstvenih ustanova krajem 2016. iznosile više od 4,8 milijardi kuna, a da su krajem prošle godine bile samo stotinjak milijuna kuna manje te su iznosile oko 4,7 milijardi.
Rashodi
Samo je deset zdravstvenih ustanova dobilo bezuvjetno mišljenje Revizije, a čak 39 uvjetno mišljenje.
- Revizijom zdravstvenih ustanova došli smo do zaključka da bi se rashodi državnog proračuna u idućim razdobljima mogli povećati baš zbog povećanih obveza zdravstvenih ustanova - rekla je Biserka Čoh Mikulec, pomoćnica glavnog državnog revizora.
Samo uvjetno mišljenje državni su revizori dali i Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu, u kojem su utvrđene određene nepravilnosti i propusti u evidentiranju pojedinih događaja, upozoravaju u Državnoj reviziji.
Ukupan dug
- Znatan dio naših preporuka iz prošlih revizija se provodi i proračun je postao transparentniji. Državni proračun je 2017. zaključio s deficitom od oko 2,3 mlrd. kuna, a ukupan dug državnog proračuna na koncu godine iznosio je oko 231 mlrd. kuna. No, ako tome dodamo jamstva koja su dana, ukupan dug je 287,6 mlrd. kuna - ocijenila je Čoh Mikulec.