Svjetska tržišta

Blagi pad na Wall Streetu, ulagači nastoje dokučiti motive za oštri zaokret Feda

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.11.2018. u 8:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.11.2018. u 8:21

A snow-covered statue of former U.S. president George Washington at Federal Hall on Wall Street is seen during a snowstorm in New York City, New York, U.S., January 4, 2018. REUTERS/Lucas Jackson - RC13F2A17C50
Lucas Jackson / REUTERS

Wall Street, kip prvog predsjednika SAD-a Georgea Washingtona

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi blago pali, nakon snažnog skoka dan prije, jer su se zbog pada prinosa na obveznice pod pritiskom našle dionica u financijskom sektoru, a oslabio je i tehnološki.

Dow Jones oslabio je 27 bodova ili 0,11 posto, na 25.338 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,22 posto, na 2.737 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 7.273 boda.

Na najvećoj svjetskoj burzi jučer se trgovalo opreznije nego dan prije kada su svi vodeći indeksi skočili više od 2,3 posto, što je bio njihov najveći dnevni dobitak u posljednjih osam mjeseci.

Najviše pažnje privukla je objava zapisnika s nedavne sjednice američke središnje banke, koja je pokazala da su čelnici Feda započeli raspravu o tome kada bi trebalo zastati s povećanjem ključnih kamatnih stopa. Smatraju da bi uskoro trebalo još jednom povećati kamate, no razgovarali su i o nizu drugih tema koje utječu na njihove stavove o situaciji u gospodarstvu.

Time je potvrđeno da bi Fed uskoro mogao privesti kraju ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine. Naime, dan prije predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da su kamatne stope sada sasvim blizu neutralnim razinama, onima koje niti potiču niti pritišću rast gospodarstva.

Oštar zaokret Feda

Još prije dva mjeseca Powell je govorio da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa analitičari smatraju da njegove posljednje poruke predstavljaju oštar zaokret.

„Fedova stajališta sada su znatno manje agresivna nego što su bila ranije”, kaže Matthew Keator, partner u tvrtki Keator Group.

Analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Susret Trumpa i Xija

Jučer je na tržištu vladao oprez i zbog toga što ulagači nisu sigurni hoće li se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine ublažiti nakon sastanka predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinping krajem ovoga tjedna.

U pet od 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer pale, pri čemu su znatnije, 0,8 posto, skliznule u financijskom sektoru, što je posljedica pada prinosa na obveznice jer je sve jasnije da će Fed usporiti tempo povećanja kamatnih stopa. Znatno je, 0,95 posto, pao i S&P indeks tehnološkog sektora.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na 7.038 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 5.006 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,01 posto, na 11.298 bodova.

Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno jer ulagači nisu voljni riskirati uoči ključnog sastanka predsjednika SAD-a i Kine koji bi mogao odrediti smjer trgovinskog sukoba dva najveća svjetska gospodarstva u idućim mjesecima. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji pale su, pak, između 0,4 i 1,4 posto.

Nejasni signali Washingtona

Na azijskim burzama vlada oprez jer ulagači nisu sigurni hoće li trgovinske tenzije između SAD-a i Kine splasnuti nakon sastanka predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinping tijekom vikenda.

Washington, kažu analitičari, šalje nejasne signale, a objavljeno je i da će na sastanku dvaju predsjednika, koji će se održati na marginama skupa skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava u Argentini, sudjelovati i savjetnik Bijele kuće za trgovinska pitanja Peter Navarro, koji zagovara čvrste stavove prema Kini.

„Ne postigne li se nekakav dogovor, na tržištima se idućega tjedna može očekivati još veća nestabilnost”, kaže Victor Huang, strateg u tvrtki Guotai Junan International.

Ulagači su oprezni i zbog novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Jutros je objavljeno da je u studenome rast tvorničkih aktivnosti, po prvi put nakon dvije godine, zastao.

To je izazvalo špekulacije o novim poticajnim gospodarskim mjerama Pekinga, što pozitivno utječe na kineske burze, no rast cijena dionica je ograničen jer se ulagači plaše daljnjeg slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Južnokorejski Kospi indeks oslabio je, pak, zbog povećanja kamatnih stopa tamošnje središnje banke.

Oslabio dolar

Azijske ulagače obeshrabrio je i jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu jer su se nadali daljnjem oporavku najveće svjetske burze nakon što su dan prije cijene dionica skočile više od 2 posto, zahvaljujući porukama iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

I na valutnim tržištima jutros vlada oprez, pri čemu se dolar stabilizirao nakon osjetnog pada dan prije. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,76 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago skliznuo s jučerašnjih 113,45 na 113,40 jena.

Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1390 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1375 dolara.

A cijene su nafte ponešto porasle zahvaljujući špekulacijama da bi Rusija, zajedno s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC), uskoro mogla smanjiti proizvodnju kako bi se podržale cijene 'crnog zlata' koje su u posljednja dva mjeseca potonule oko 30 posto.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,35 posto, na 51,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 59,75 dolara.