Nove statističke regije

Bjelovarsko-bilogorska županija radije bi u Sjevernu, nego u Panonsku Hrvatsku

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 8:26

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 8:26

Bjelovar, 040511.
Centar grada, svakodnevni zivot na setnici Korzo.
Foto : Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / Hanza Media

Centar Bjelovara, arhivska fotografija

Premda većina stranaka zastupljenih u Skupštini Bjelovarsko-bilogorske županije svoju županiju vidi u sastavu regije Sjeverna Hrvatska, Banski dvori odlučili su drukčije. Vlada je, naime, na sjednici u srijedu odlučila 'pripojiti' Bjelovarsko-bilogorsku županiju novoj statističkoj regiji Panonska Hrvatska, u koju bi, u sklopu postupka izmjene dosadašnjih kohezijskih regija, trebalo ući još i pet slavonskih županija, kao i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija.

Odluka Vlade nije dočekana s oduševljenjem u Bjelovaru. Tako je bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, kako stoji u priopćenju, istakao da se "Bjelovarsko-bilogorska županija u budućnosti vidi na zapadu i sjeveru". S druge strane, Vladina odluka dugoročno tu županiju vode u slabije razvijenu istočnu regiju.

U Bjelovaru se, čini se, sada hvataju za slamku, pa ističu da bi Vladina odluka ionako u punom smislu trebala zaživjeti tek 2023. godine, kao i da će se tek tada, na temelju tadašnjih podataka o razvijenosti, odlučiti o stopama potpora koje će poduzetnici dobivati. Ipak, upozoravaju da statističke regije druge razine NUTS-a nisu samo puke prostorne jedinice za prikupljanje i obradu podataka, nego i razvojne regije, unutar kojih će se županije, kroz niz infrastrukturnih i drugih projekata, sve više zbližavati.

Slabo razvijena regija

Iz Banskih dvora, pak, dolazi mrkva u vidu najava o većim potporama, na koje će pravo ostvarivati i poduzetnici iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Naime, novoskrojena regija Panonska Hrvatska gospodarski je slabije razvijena od također novoskrojene regije Sjeverne Hrvatske. Vladini podaci tako pokazuju da se Panonska Hrvatska nalazi na samo nešto više od 40 posto prosjeka razvijenosti EU, dok se Sjeverna Hrvatska nalazi na preko 47 posto razvijenosti Unije. To znači, zaključuje se u Vladinu Prijedlogu odluke o pokretanju postupka izmjene prostornih jedinica za statistiku 2. razine, da će Panonska Hrvatska vrlo vjerojatno imati pravo na najveću razinu regionalnih potpora do 2034. godine. Korist od nove podjele Hrvatske na četiri statističke regije, umjesto na dosadašnje dvije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, trebala bi imati cijela zemlja, zaključuju na Markovu trgu. Na gubitku bi eventualno bio Grad Zagreb, koji bi činio samostalnu regiju, koja je sada za oko pet posto razvijenija od prosjeka EU.

Samo tri županije iznad 1000. mjesta

Iako bi priča s novom podjelom zemlje na statističke regije trebala ubrzati povlačenje novca iz fondova EU, a time i razvitak države, trebat će velik napor da se Hrvatska odlijepi sa samoga dna Unijine ljestvice. Podaci o razvoju 21 hrvatske županije - dakle, regija treće razine NUTS-a! - koje je objavio HGK, pokazuju da samo tri hrvatske županije, od ukupno 1342 regije te razine u EU, nalaze iznad tisućitog mjesta. To su Grad Zagreb, čiji je stupanj razvitka u 2015. godini za sedam posto premašivao prosjek Unije, što je hrvatsku metropolu svrstavalo na 362. mjesto u EU, te Istarska županija, koja je po stupnju razvoja bila za četvrtinu ispod prosjeka Unije i zauzela 906. mjesto u EU, kao i Primorsko-goranska županija, sa stupnjem razvoja 28 posto ispod Unijina prosjeka i 956. mjestom na EU ljestvici. Sve ostale hrvatske županije bile su po stupnju razvoja, pokazuje analiza Komore, ispod tisućitog mjesta. Ili, preciznije, između 1097. mjesta na kojem je Dubrovačko-neretvanska županija, i 1317., odnosno 1318. mjesta, koje, s podjednakim stupnjem razvitka, dijele Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija.

Produbile se razlike

Loš plasman na EU ljestvici razvijenosti regija treće razine NUTS-a imala je i Bjelovarsko-bilogorska županija. Ona je, naime, s BDP-om po stanovniku, iskazanim u paritetu kupovne moći, 2015. godine za čak 60 posto zaostajala za prosjekom Unije, te je zauzela tek 1282. mjesto na Unijinoj ljestvici, pokazuju podaci HGK.

U slučaju Hrvatske dodatni je problem što su se razlike u stupnju razvijenosti županija od 2008. do 2015. godine produbile, upozoravaju u HGK. Dok je Grad Zagreb u 2008., posljednjoj pretkriznoj godini, bio 2,9 puta razvijeniji od Brodsko-posavske županije, sedam godina kasnije nadmašivao je po razvoju Brodsko-posavsku županiju 3,3 puta. U Komori dodaju i kako se može zaključiti da se situacija u narednim godinama nije bitnije promijenila, iako za njih još nisu dostupni podaci.

"Neravnomjernim će regionalnim razvojem stanovništvo još intenzivnije početi odlaziti u veće gradove, te će ta iseljena područja ostaviti praznima, odnosno ona će postati neiskorišteni potencijal", zaključuje se u analizi HGK, koja je već dala podršku novoj podjeli Hrvatske na četiri 'velike' statističke regije, koju je predložila Vlada. U EU, inače, postoje 274 regije druge razine NUTS-a.