Stečaj

Bankrot Uljanika koštat će porezne obveznike oko pet milijardi kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.5.2019. u 13:46

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.5.2019. u 13:46

Bruno Konjević / Goran Šebelić / Hanza Media

Zdravko Marić i radnici Uljanika u štrajku

Zdravko Marić, ministar financija, u petak u Opatiji na konferenciji Hrvatskog novčanog tržišta ustvrdio je kako je dosad po osnovi protestiranih jamstava za ugovorene brodove Uljanik grupe plaćeno ukupno 3,1 milijardu kuna, a očekuje se plaćanje još 1,5 milijardi.

To znači da je ukupan iznos jamstava oko 4,5 milijardi kuna, a uz kamate i druge troškove to ukupno iznosi oko pet milijardi kuna koje će platiti porezni obveznici zbog bankrota Uljanik grupe. “Ispred nas je još oko 400 do 500 milijuna kuna, koji se tiču ostalih jamstava, osim jaružala za koje će biti potrebno još oko 950 milijuna do milijardu kuna.

Pregovori

U međuvremenu smo dobili i protestirana jamstva za neke druge brodove te očekujemo da ćemo u tjednima koji slijede morati ispuniti i te obveze”, rekao je Marić, prvi put uračunavši jamstvo za jaružalo u ukupni trošak jamstava. Doduše, ministar financija je ustvrdio da “treba razmotriti kako osigurati završetak tog broda, odnosno otkazivanje jamstava, kako bi učinak na državni proračun bio manji”.

No, prema našim informacijama, jako je mala mogućnost da se izbjegne plaćanje jamstava, s tim da treba kazati kako predstoje pregovori vezani za to da se u stečajnom procesu ipak dovrši isporuka tog broda Jan de Nulu i da država najvećim dijelom naknadno od te kompanije ili nekog drugog kupca nadoknadi plaćena jamstva i kamate. I Emil Bulić, predsjednik uprave Uljanika d.d., smatra da “država ipak neće moći izbjeći plaćanje jamstva za jaružalo, jer je Jan de Nul već pokrenuo proces naplate jamstva”.

Jamstva

“Procedura za jamstva je jasna. To je zakonski obvezujuće za državu”, rekao je Bulić u petak nakon odluke suda. Ipak, i on smatra kako se i u stečaju može postići kvalitetan dogovor s Jan de Nulom, ali i s kupcima još triju brodova koji su u nekoj fazi gradnje u Puli i Rijeci, a čija je vrijednost veća od 1,4 milijarde kuna. Država će, po svemu sudeći, ukupno platiti oko pet milijardi kuna jamstava za kredite Uljanik grupe, ali postoji mogućnost da u stečaju, prodajom četiriju brodova, vrati oko 1,4 milijarde kuna, što znači da bi ukupni trošak, u najboljem slučaju, bio oko 3,6 milijardi kuna. Darko Horvat, ministar gospodarstva, i dalje smatra da će se s Jan de Nulom postići dogovor bez obzira na stečajni postupak. Podsjetimo, Uljanik d.d., krovna tvrtka Uljanik grupe, koja ima 11 tvrtki, u petak je odlukom Trgovačkog suda u Pazinu otišao u stečaj pa je tako do sada sedam tvrtki Uljanik grupe od njih 11 u stečaju, dok je ročište za 3. maj. zakazano za 5. lipnja.

Tehnička suradnja

Uljanik d.d. bio je u neprekidnoj blokadi 199 dana, a blokada računa je po zadnjim informacijama iznosila 98 milijuna kuna te je sudac Damir Rabar odlučio otvoriti stečaj jer “nema olakotnih okolnosti, nema prostora da se situacija u tvrtki poboljša”. Emil Bulić tom je prilikom ponovio informaciju Darka Horvata prema kojoj od kineskih partnera (CSIC) nije stigla nikakva ponuda osim najave da će u idući ponedjeljak doći tehnički tim njihovih inženjera radi razmatranja buduće tehničke suradnje. Rabar je stoga kazao kako se ta suradnja može ostvariti i nastaviti i u stečaju i otvorio stečaj nad Uljanikom d.d. Ministar gospodarstva tim je povodom istaknuo kako se sada može očekivati i odlazak svih drugih tvrtki z Uljanik grupe u stečaj, što uključuje i 3. maj. Naglasio je i kako nije u pregovorima s Tomislavom Debeljakom, vlasnikom Div grupe i Brodosplita, i Dankom Končarom, vlasnikom Kermas energije i Brodotrogira, o mogućnosti da oni kupe neka poduzeća Uljanik grupe u stečaju.