Koliko će tri mjere za pomoć blokiranima uspjeti smanjiti broj građana u teškoćama ovisit će, ne samo o dobroj volji Vlade, nego i o odazivu drugih vjerovnika, ponajprije banaka i teleoperatera. Govoreći u emisiji Tema tjedna, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako država stimulira vjerovnike da i oni otpišu svoja potraživanja.
- Tek tada ćemo znati točan broj ljudi koje će biti moguće u stečaju potrošača obuhvatiti i trajno osloboditi potraživanja. Sada ne znamo koliki će vjerovnici prihvatiti te mjere, rekao je ministar Bošnjaković.
Motivacija
Na pitanje kako će motivirati vjerovnike, rekao je kako je jedina mjera na dispoziciji to da umanje poreznu osnovicu za onaj iznos koji otpuste.
- Ako otpuste do 10.000 kuna,i njima će do 10.000 kuna biti smanjena porezna osnovica na koju se razrezuje porez, objasnio je. Prema neslužbenim informacijama, trenutačno se pokušava usuglasiti procedura prema kojoj bi se realizirala te porezna olakšica. Kako je lani bila na snazi jednokratna mjera kojom ih je Ministarstvo financija pokušalo potaknuti na veće opraštanje loših kredita, banke imaju iskustva s tom praksom, a ono se nije pokazalo osobito poticajno.
Za veći dio otpisanih potraživanja nisu uspjele realizirati poreznu olakšicu, a za to navode tri razloga, izostanak suglasnosti dužnika, rezervacije za loše kredite i rigidnost Porezne uprave. Bez pisanog pristanka dužnika banka nije mogla realizirati otpise na koje bi dobila poreznu olakšicu u 2017. godini, a izostajao je iz različitih razloga.
- Ponekad klijenti nisu kooperativni, neki su bili nedostupni jer su se odselili ili promijenili adresu, a bilo je i slučajeva da su nezainteresirani, objašnjavaju u jednoj banci. Vrlo je čest slučaj da su klijenti zaduženi po više osnova i imaju dugove prema telekomunikacijskim kompanijama, komunalnim društvima, kartičarskim kućama i Poreznoj upravi, pa im otpis jednog vjerovnika nije značio mnogo.
Jednokratna mjera
Kao drugi razlog za slabije korištenje jednokratne mjere koja je vrijedila za prošlu godinu banke navode to što je iznos koji se otpisuje morao biti rezerviran. Ako se, primjerice, otpisujte cijeli plasman, a kod HNB-a je rezervirano tek deset posto, priznaje im se samo tih 10 posto, a za preostalih 90 posto morao se platiti porez. Ipak, kao najvažniji razlog slabom poticaju opraštanju izdvaja upravo državu, odnosno nefleksibilnost Porezne uprave.
- Mjera je mogla postići bolje rezultate, ali nije jer su porezni propisi neopravdano rigidni u slučaju odluke poduzetnika da otpiše potraživanja, kaže član Uprave u jednoj od većih hrvatskih banaka. Dodaje kako ih Porezna uprava često gleda kao potencijalne utajivače poreza jer strahuje da bi banke ili neki drugi vjerovnici mogli masovnije otpisivati svoja potraživanja kako bi smanjili poreznu osnovicu. Inače, standardna zakonska pravila kažu da je olakšicu moguće ostvariti ako se iscrpe sve radnje i utvrdi konačna nemogućnost naplate. U slučaju fizičkih osoba to znači da se moraju aktivirati svi instrumenti naplate, i kada se utvrdi da to ne daje rezultate, otpis postaje porezno priznat. Pravne osobe, pak, moraju prijaviti stečaj i tek kada on završi, a tvrtka se likvidira, otpis se smatra porezno priznatim. Tih obaveza banke su lani bile lišene i procjene govore da su za oko trećinu otpisa uspjeli ishoditi poreznu olakšicu, ali veći dio toga Porezna uprava im nije priznala.
- Vjerovnici su u poziciji da imaju dvostruki gubitak: s jedne strane ne mogu naplatiti potraživanje, a s druge strane na njega moraju platiti porez, pojašnjava ovaj pravni stručnjak s kojim smo razgovarali. Na vrlo sličan problem žale se, primjerice, i vjerovnici Agrokora, koji će morati plaćati porez na dobit i na potraživanja koja ne mogu naplatiti.
Iscrpne radnje
Kako bi oprost lakše postao porezno priznati rashod, banke pokušavaju ishoditi rješenje prema kojem bi se dug ili kredit koji izbrišu automatski priznavao kao rashod koji ne podliježe plaćanju poreza. No, u Poreznoj upravi nisu skloni takvom rješenju. Na pitanje što misle o prigovorima i prijedlozima bankara, Porezna Uprava je dala pisani odgovor u kojem tek navodi sadašnje zakonske uvjete da bi se uopće ostvarilo porezno priznavanje otpisa kao rashoda.
Među ostalim, “vrijednosno usklađenje potraživanja” priznaje se ako je evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, a to uključuje utuživanje potraživanja, pokretanje ovrha i stečajnog postupka te nagodbu s nepovezanom osobom u slučaju stečaja, arbitraže ili mirenja.