Kina u regiji

Balkanski put svile: Pet mlrd. $ kineskih investicija u pet zemalja jugoistočne Europe

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 11:03

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

3.4.2019. u 11:03

, Image: 326789132, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Caia Image
Profimedia, Caia Image

Ilustracija

Kineska Belt and Road Initiative (BRI) predviđa opsežne, prije svega infrastrukturne projekte s krajnjim ciljem omogućavanja brzog i jeftinog protoka robe i usluga iz Kine k bogatim tržištima zapadne Europe. Kao važne tranzitne stanice na tom su putu zemlje jugoistočne Europe, pa se u stručnim krugovima tu govori o zemljama Balkanskog puta svile (Balkan Silk Road).

Kineske investicije u 16 europskih država otkrivaju snažan fokus na Balkanu, odnosno na države koje se žele priključiti EU, prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona.

Prema njihovim podacima, od ukupno 9,4 milijardi dolara kineskih investicija u 2016. i 2017. godini u 16 zemalja koje pripadaju ovom bloku, čak 4,9 milijardi se odnosi na pet balkanskih država koje nisu članice EU, a to su BiH, Albanija, Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Prva velika investicija na tom putu bila je u Grčkoj. Tamo je velika kineska pomorska kompanija COSCO najprije 2009. uložila više od 650 milijuna eura za kupnju koncesije na 35 godina u najvećoj grčkoj luci Pirej u blizini Atene, da bi već 2016. uložila još 280 milijuna eura i time ostvarila većinski udio od 51 posto vlasništva. No ne samo investicija - i dosad ostvareni rezultati su upečatljivi. Dok je prije deset godina luka u Pireju bila među 20 najvećih transportnih luka u Europi, danas se ona nalazi već među prvih deset. A uskoro je najavljeno otvaranje još jednog terminala. Ofenziva kineskog kapitala na jugoistočnu Europu sve je izrazitija, a jedan od najboljih primjera je Srbija. Samo u posljednje vrijeme između Pekinga i Beograda dogovoren je cijeli niz velikih kineskih projekata u Srbiji vrijednih više milijardi dolara. Tako su Ven Vang,  izvršni direktor kineske kompanije Shandong Linglong, i srpski ministar privrede Goran Knežević potpisali ugovor o izgradnji tvornice automobilskih guma vrijedan 994,4 milijuna dolara. Po tom sporazumu grad Zrenjanin obvezao se dati na raspolaganje kineskoj kompaniji 136 hektara zemljišta u Slobodnoj trgovinskoj zoni, a Kinezi će zauzvrat u novim pogonima zaposliti 1500 radnika.

Alibaba i Srbija

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i Jack Ma, vlasnik Alibabe, najveće kineske i jedne od najvećih svjetskih IT kompanija, dogovorili su se o početku rada na projektu izgradnje srpsko-kineskog Industrijskog parka u Beogradu, najvećeg u Južnoj Europi.

Istodobno je potpisan ugovor po kojemu će kineska kompanija Zinjin Mining Group uložiti u Rudarsko-topioničarski bazen Bor čak 1,26 milijardi dolara, a u dokapitalizaciju dodatnih 350 milijuna dolara pa će joj na temelju toga pripasti 63 posto tvrtke od iznimnog strateškog interesa za Srbiju. Kinezi su se obvezali sačuvati svih 5000 radnih mjesta te dodatno uložiti 200 milijuna za vraćanje preostalih dugova.

Srbija je nedavno s kineskim tvrtkama potpisala nove ugovore o izgradnji još jedne, 31 kilometar duge dionice autoceste od Beograda prema Crnoj Gori i BiH. Potpisan je također sporazum o gradnji toplovoda od Termoelektrane Obrenovac do Beograda te pročišćivača otpadnih voda u glavnom gradu Srbije. Vrijednost svih tih radova prelazi 900 milijuna eura, a financirat će se kineskim kreditima na 20 ili 30 godina s kamatom između 2 i 2,5 posto te s odgodom plaćanja od pet do sedam godina. Sve te projekte realizirat će kineske kompanije zajedno sa srpskim podizvođačima radova.

Rekonstrukcija pruge

Tomu valja pridodati da su započeli radovi na rekonstrukciji i modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta, kinesko-mađarsko-srpskog projekta vrijednog oko dvije milijarde dolara. Kinezi su do sada uložili u Srbiju 3,2 milijarde eura u gradnju dionice autoceste na koridoru 11, mosta na Dunavu, zaobilaznicu oko Beograda, Termoelektranu Kostolac te preuzimanje Željezare Smederevo i još nekoliko manjih srpskih kompanija. Željezara Smederevo proizvodit će pragove za željezničku prugu Beograd - Budimpešta te dalje prema Grčkoj, pa su Kinezi tako spasili 5200 radnih mjesta.

U Crnoj Gori kineski CRBC radi na realizaciji projekta autoputa Bar - Boljare. Izgradnja prve dionice od Smokovca do Mateševa počela je u svibnju 2015. godine. Za izvođača radova na dionici dugoj 41 kilometar je izabrana kineska kompanija CRBC, a financira ga država Crna Gora sa 688 milijuna eura pozajmljenih od kineske Exim banke, dok će se ostatak od 120 milijuna izdvojiti direktno iz proračuna. Zbog grace perioda od šest godina otplata glavnice još nije ni počela. Trenutno se gradi samo četvrtina cjelokupne trase, a za nastavak gradnje Vlada investitorima nudi javno-privatno partnerstvo.

Što se kineskih investicija u BiH tiče, prevladavaju investicije u energetiku. Dongfang Electric izgradio je termoelektranu Stanari kod Doboja i izabrani  je partner za izgradnju TE Banovići, i najsvjetliji je primjer suradnje unutar inicijative Pojas i put. Gezhouba, kompanija koja s američkim i europskim partnerima uskoro treba graditi Blok 7 termoelektrane u Tuzli, najveći poslijeratni investicijski projekt, tek će pokazati umijeće, a nakon što Parlament Federacije Bosne i Hercegovine da konačnu suglasnost na kreditno zaduženje (Tuzla će gašenjem zastarjelih blokova konačno prodisati, rudarima oslonjenim na termoelektranu bit će osigurana egzistencija).

Shandong je dobio koncesiju na izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor, čime su Kinezi i službeno ušli u sektor cestogradnje. Još neke kompanije impresivnog portfolija također su prisutne u regiji i vrlo zainteresirane za ulaganje.

Termoelektrana Tuzla

Ključno pitanje koje će u idućem razdoblju obilježiti odnose BiH i Europske unije definitivno je pitanje kineske investicije u Blok 7 Termoelektrane Tuzla. Nadležne institucije u FBiH dale su suglasnost za kredit od 614 milijuna eura kod kineske Exim banke, a dužnosnici EU upozoravaju na brojne propuste i neregularnosti. Evidentno je da pitanje izgradnje Bloka 7 u Tuzli, što bi bio najveći energetski projekt u BiH, neće biti samo pitanje industrije, već i značajno političko pitanje, odnosno pitanje utjecaja i interesnih sfera Kine na zapadnom Balkanu.

Kineska multinacionalna kompanija Hisense, nakon što je pobijedila u utrci s još četiri kineske kompanije, počela je preuzimati upravljanje Gorenjem. Nekoliko desetaka novih kineskih menadžera koji su ubačeni u upravljačke strukture Gorenja rastrčali su se po njegovim tvornicama, uključujući i one u Srbiji. Ljubljansko Delo prenosi da su upravi tvornice frižidera i zamrzivača u Valjevu najavili izgradnju novog pogona i zapošljavanje novih 400 radnika uz sadašnjih 1700 kako bi povećali proizvodnju hladnjaka za dodatnih nekoliko stotina tisuća jer su Gorenje kupili kako bi ga pretvorili u svoj centar za istraživanje i razvoj te proizvodno središte Hisensea za čitavu Europu. Osim što će sačuvati sadašnji proizvodni program Gorenja, u njegove tvornice preselit će i dio kineskih proizvodnih programa, a to znači da bi do­ista mogli ispuniti preuzetu obavezu o zadržavanju svih 11 tisuća sadašnjih radnika Gorenja (6000 u Sloveniji i gotovo 3000 u Srbiji) te ostvariti najave o širenju proiz­vodnje i dodatnom zapošljavanju.

Aktivnosti kineskih investitora u regiji tek su dio aktivnosti na širem europskom prostoru. Kina, Hong Kong i Macao su 2007. godine držali većinsko vlasništvo otprilike u 5000 europskih kompanija, a u deset godina taj se broj popeo na više od 28.000. Samo u 2017. godini kineski su ulagači u EU odradili 114 akvizicija ili spajanja. (Siniša Malus)