Dužnik u švicarskim francima iz Osijeka, koji je zamolio za anonimnost, izvojevao je malu, ali značajnu pobjedu protiv Raiffeisen banke.
Prema odluci Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Raiffeisen banka, u kojoj je Osječanin 2007. sklopio Ugovor o stambenom kreditu, prekršila je Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka, poznatiju kao GDPR, kada je od njega tražila naknadu od 200 kuna za dostavljanje njegove kreditne dokumentacije.
Trošak administracije
Prema AZOP-u, klijent banke bi trebao u svakom trenutku imati pravo na što lakši pristup svim dokumentima koji uključuju njegove osobne podatke, što jamči GDPR, a naplaćivanje naknade za kreditnu dokumentaciju, posebno kod dužnika opterećenih kreditom, predstavlja financijsku prepreku.
Naime, Osječanin, čiji bi slučaj mogao postati novi pravni presedan u Hrvatskoj, kako nam je rekao njegov odvjetnik Vedran Mesarić, stručnjak za sporove o pravu osobnih podataka, zatražio je lani od Raiffeisen banke svoju kreditnu dokumentaciju kako bi pokrenuo tužbu za povrat preplaćenog duga.
To uključuje, među ostalim, Ugovor o kreditu i sve anekse ugovora, otplatni plan i prijepis knjigovodstvene kartice. Raiffeisen banka je, u skladu sa svojim cjenikom, dužniku naplatila izdavanje te dokumentacije točno 197 kuna. Opravdali su to riječima da je “izrada i dostava ugovorne dokumentacije regulirana specijalnim propisima o potrošačkom kreditiranju” i ne spada u domenu GDPR-a. Kažu, također, da u prikupljanju i kopiranju dokumentacije imaju određene administrativne troškove.
Ipak, AZOP smatra da Raiffeisen banka osobnu dokumentaciju klijenata ne može naplaćivati jer korisnik mora imati pristup svojim osobnim podacima.
Razumna naknada
Naplaćivanje naknade je, prema njima, povreda prava iz članka 15.3. Opće uredbe. Tu stoji da korisnik ima pravo u svakom trenutku “pristupiti osobnim podacima koji se na njega odnose”.
Točnije, da voditelj obrade (banka) mora klijentu “osigurati kopiju osobnih podataka koji se obrađuju”, a naplatiti “razumnu naknadu” banka može tek ako korisnik traži dodatne kopije. Prema riječima Mesarića, njegov klijent sada prvi put traži svoje dokumente od banke. Osim toga, navodi se u odluci, Opća uredba u uvodnom dijelu propisuje i da bilo koja institucija koja obrađuje podatke mora prilagoditi svoje mehanizme kako bi klijent imao što lakši pristup osobnim podacima.
Naplaćivanje naknade dužniku nije olakšavajući mehanizam, zaključak je AZOP-a. Prema tome, banka je dužna Osječaninu u roku od 15 dana dostaviti njegovu dokumentaciju bez naknade. U suprotnom, kaže odvjetnik Mesarić, banku čekaju sankcije. Inače, kršenje GDPR-a se kažnjava drakonski, kaznom od 20 milijuna eura ili četiri posto ukupnog lanjskog prometa, što bi bilo oko 80 milijuna kuna s obzirom na lanjski prihod Raiffeisen banke od dvije milijarde kuna. Međutim, prema riječima Mesarića, AZOP ima pravo izabrati primjerenu sankciju, odnosno hoće li kazna biti novčana i u kojem iznosu. U travnju je, primjerice, AZOP jednu banku, čije ime nije objavljeno, kaznio sa 100.000 kuna zbog iste stvari. Možemo samo nagađati je li i u tom slučaju bila riječ o Raiffeisen banci.
Šire posljedice
No osim slučaja Osječanina, nova odluka AZOP-a mogla bi imati i šire posljedice. Postavlja se pitanje što je s ostalim dužnicima u “švicarcu”, koji su klijenti Raiffeisen banke, a koji su već platili 197 kuna naknade za svoju dokumentaciju ne znajući da prema odredbama GDPR-a to ne moraju.
Prema konzervativnim procjenama, nekoliko tisuća dužnika u švicarcima zatražilo je svoju kreditnu dokumentaciju unazad dvije godine, otkako je GDPR u primjeni. Oni bi sada trebali imati pravo tražiti uplaćenih 197 kuna nazad. Ali, kako kaže Mesarić, prvo moraju od AZOP-a zatražiti mišljenje za svoj konkretan slučaj koje bi onda postalo pravni temelj za povrat naknade. S obzirom na to da je tu riječ o, prema neslužbenim procjenama, najmanje milijun kuna koje je Raiffeisen banka “pokupila” u naplaćenim naknadama za dokumentaciju, može se očekivati da će odluku AZOP-a pokušati osporiti žalbom.
Iz Raiffeisena to nam nisu potvrdili, ali su naveli da od svoje dosadašnje prakse neće odustati.
- Usluge banke su usklađene s relevantnim potrošačkim propisima i nastavljamo poslovati u skladu sa svim zakonima. S obzirom na to da rješenje nije prošlo sve zakonske instance, odluka će se donijeti po konačnoj odluci nadležnih tijela odgovorili su.
Dobit Raiffeisen Bank Internationala snažno pala u drugom tromjesečju
Austrijska Raiffeisen Bank International (RBI) izvijestila je u utorak da joj je dobit snažno pala u drugom tromjesečju a prihodi su stagnirali najvećim dijelom zbog ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u zemljama u kojima posluje.
Konsolidirana neto dobit pala je u drugom tromjesečju 44 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 192 milijuna eura. U RBI-ju pad objašnjavaju snižavanjem kamatnih stopa i mjerama blokade radi suzbijanja pandemije, te otpisom financijske imovine u podružnicama i pridruženim društvima u vrijednosti 49 milijuna eura.
Kao dodatni razlog izdvajaju rezervacije bazirane na portfelju u iznosu 11 milijuna eura za sudske parnice uglavnom u Rumunjskoj. Operativni prihodi bili su gotovo nepromijenjeni u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosili su 1,286 milijardi eura.
Neto prihodi od kamata smanjili su se dva posto, na 825 milijuna eura. Neto prihodi od naknada i provizija pali su 10 posto, na 392 milijuna eura, uglavnom zbog slabijih rezultata u Rusiji, Češkoj i Rumunjskoj. RBI je u drugom tromjesečju zabilježila neto dobit od trgovanja od 25 milijuna eura. U istom prošlogodišnjem razdoblju bilježila je u toj stavci neto gubitak od 27 milijuna eura.
Gubici po otpisima na financijskoj imovini poskočili su na 158 milijuna eura, s dva milijuna eura u istom prošlogodišnjem razdoblju. Stopa adekvatnosti kapitala (CET1 ratio), kada se uključi rezultat, pala je na kraju lipnja na 13,2 posto, s 13,9 posto na kraju 2019., zbog promjena valutnih tečajeva i kreditnih rizika.
Bruto vrijednost kredita koji zadovoljavaju kriterije za moratorij iznosila je na kraju lipnja 7,2 milijarde eura, od čega 3,57 milijarde otpada na kredite kućanstvima a 3,63 milijarde na kredite kompanijama. Udio nenaplativih kredita u te dvije kategorije iznosio je 6 odnosno 7 posto.
U banci očekuju umjeren rast kredita u cijeloj 2020. godini, rast udjela rezervacija za 0,75 postotnih bodova i stopu adekvatnosti kapitala od oko 13 posto u srednjoročnoj perspektivi. (Hina)