Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, dok ulagači čekaju sastanak između čelnika SAD-a i Sjeverne Koreje, ali i predstojeće sjednice središnjih banaka čije bi odluke mogle osjetno utjecati na tržišta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,15 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji. U Šangaju su, pak, pale 0,5 posto.
Ulagači su oprezni jer sastanak Skupine G7 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava tijekom vikenda nije donio nikakvog napretka u razgovorima o trgovinskim pitanjima.
Naprotiv, razmijenjene su teške riječi između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i kanadskog premijera Justina Trudeaua, a Washington se našao izoliran od strane ostalih šest zemalja.
„Sastanak G7 pokazao je da su velike razlike u mišljenju između Washingtona i njegovih partnera o tome što je slobodna trgovina. Poslovno povjerenje, a posljedično kapitalne investicije mogle bi biti pod povećanim rizikom ako se te tenzije nastave tijekom ljeta”, kaže Tai Hui, strateg u fondu J.P. Morgan Asset Management.
S druge strane, tržišta podržava nada ulagača da će na sastanku između Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una u utorak u Singapuru biti postignut napredak po pitanju denuklearizacije Korejskog poluotoka, što bi dovelo do smanjenja političkih tenzija u regiji.
Ulagači su, međutim, oprezni jer u utorak počinje dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke koja će pokazati kani li Fed ubrzati tempo povećanja kamata, s obzirom na snažan rast gospodarstva, ali i jačanje inflacije.
Očekuje se da će Fed na ovoj sjednici po drugi put ove godine povećati ključne kamatne stope, a u fokusu ulagača bit će i mogući signali kane li čelnici Feda do kraja godine povećati kamate još jednom ili dva puta.
Uz to, uskoro bi i Europska središnja banka (ECB) mogla započeti postupno zaoštravati monetarnu politiku, a to će pitanje, kako se očekuje, čelnici banke razmatrati na sjednici u četvrtak.
A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su prošloga tjedna blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,1 posto, na 76,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 65,65 dolara.
Na valutnim je tržištima, pak, nastavljeno slabljenje dolara, nakon što je prošloga tjedna njegova vrijednost prema košarici valuta pala 0,5 posto. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros daljnjih 0,15 posto, na 93,41 bod. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,1 posto, na 109,45 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,25 posto, na 1,1800 dolara.
Na europskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, ponajviše u bankarskom sektoru, jer je novi talijanski ministar gospodarstva poručio da Italija ostaje u eurozoni, što je s tržišta odagnalo strahovanja od raspada tog bloka.