Svjetska tržišta

Azijske burze snažno porasle, ulagači optimistični oko razgovora SAD-a i Kine

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.12.2018. u 8:32

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.12.2018. u 8:32

Kowloon, Hong Kong at night. Portrait, Image: 120809598, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Kvart Kowloon u Hong Kongu

Na Wall Streetu su u petak cijene dionica snažno porasle jer se ulagači nadaju napretku u trgovinskim razgovorima između Kine i SAD-a tijekom vikenda, pa su u cijelom proteklom tjednu S&P 500 i Nasdaq indeks zabilježili najveći dobitak u posljednjih sedam godina.

Dow Jones ojačao je jučer 199 bodova ili 0,79 posto, na 25.538 bodova, dok je S&P 500 skočio 0,82 posto, na 2.760 bodova, a Nasdaq indeks 0,79 posto, na 7.330 bodova.

Uspon cijena dionica zahvaljuje se nadi ulagača da će predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping u razgovorima u subotu postići napredak po trgovinskim pitanjima.

Uoči njihovih razgovora u Buenos Airesu na marginama sastanka čelnika skupine G20, kineski dužnosnici poručili su da se u pregovorima konsenzus između dvije zemlje stabilno povećava, što je potaknulo nadu u pozitivan rasplet trgovinskog sukoba između dva najveća svjetska gospodarstva.

Zahvaljujući jučerašnjem rastu, sva tri indeksa zabilježila su najveći tjedni dobitak u posljednjih nekoliko godina.

Dow Jones ojačao je 5,15 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak u posljednje dvije godine. S&P 500 skočio je, pak, 4,9, a Nasdaq indeks 5,65 posto, što su njihovi najveći tjedni dobici u sedam godina.

To se ponajviše zahvaljuje porukama iz američke središnje banke polovicom tjedna da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Povećanje kamata

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

„Tri ključna pitanja na koja su ulagači fokusirani su koliko će Fed usporiti tempo povećanja kamata, kako će se razvijati trgovinski odnosi između SAD-a i Kine te što će se događati na tržištu nafte”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Od 11 najvažnijih sektora S%P 500 indeksa 10 ih je jučer zabilježilo dobitke, a pao je samo energetski sektor, za 0,2 posto, što je posljedica pada cijena nafte.

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,83 posto, na 6.980 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,36 posto, na 11.257 bodova, a pariški CAC 0,05 posto, na 5.003 boda.

Azijske burze snažno porasle, dolar pao

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica snažno porasle, a tečaj dolara znatno pao nakon što su Washington i Peking postigli dogovor da neće uvoditi nove carine u idućih 90 dana dok traju trgovinski pregovori.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 1,5 i 2,8 posto.

Azijske je ulagače ohrabrio dogovor između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine, a u tom će razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

Nakon sastanka dvaju predsjednika u subotu u Buenos Airesu, Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.

No, poručio je i da će te carine uvesti, ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.

„Tržišta su otvorena sa snažnom sklonošću ulagača prema rizičnijim investicijama, no vrijeme će pokazati je li optimizam opravdan. Zasad su obje strane proglasile pobjedu”, pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

"Napola puna" čaša

Premda je do konačnog dogovora još dug put, analitičari kažu da već samo popuštanje trgovinskih tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva pozitivno utječe na tržišta.

Ulagači su odlučili na situaciju gledati kao na čašu koja je napola puna, no strukturna pitanja, kao što je prisilan transfer tehnologije u Kinu, između dvije zemlje nisu riješena, kaže Robert Rennie, analitičar u Westpacu.

„Stoga bi američko-kineski sporazum mogli nazvati mini-napretkom koji će omogućiti smanjivanje trgovinskih tenzija, ali ne i cjelovitim političkim dogovorom”, kaže Rennie.

Zajedno s azijskim indeksima, jutros je terminski S&P 500 indeks skočio 1,9 posto, što najavljuje rast cijena dionica na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu.

I dok tržišta dionica rastu, na valutnim je tržištima oslabio dolar. Krajem prošloga tjedna američka je valuta ojačala jer su ulagači igrali na sigurno, plašeći se da Trump i Xi neće postići nikakav napredak po trgovinskim pitanjima.

No, pojačana sklonost ulagača rizičnijim investicijama izazvala je jutros pad dolara.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,99 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 97,26 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago porastao sa 113,50 jena, koliko je iznosio u petak na zatvaranju tržišta, na 113,60 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, za 0,3 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1345 dolara.

Cijene su nafte, pak, snažno porasle zahvaljujući očekivanjima da će Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na ovotjednom sastanku donijeti odluku o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene 'crnog zlata' koje su u posljednja dva mjeseca potonule oko 30 posto.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros skočila za 5,4 dolara, na 53,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 4,8 posto, na 62,30 dolara.