Autocesta do Dubrovnika: Novih 50 kilometara od Ploča preko Pelješca za 800 milijuna eura

Nakon deset godina tišine i neaktivnosti, hrvatska Vlada ponovo kreće u projekt gradnje autoceste prema Dubrovniku.

Sanaderov projekt

Iza podugačkog i nejasnog naslova zaključka 'Izrada studijske dokumentacije radi ostvarivanja poveznice Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Republike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika', koji je u petak usvojen na sjednici Vlade u Dubrovniku, zapravo se krije početak ponovnog aktiviranja plana gradnje autoceste do Dubrovnika.

Posljednji put autocesta prema Dubrovniku spominjala se 2009. godine kada su u Osojniku na velebnoj priredbi u prisustvu tadašnjeg premijera Ive Sanadera potpisani ugovori o gradnji vrijedni 3,675 milijardi kuna bez PDV-a za dionicu Doli - Dubrovnik. Iako su ugovori potpisani, novac za taj projekt nije osiguran, radovi nikad nisu započeli i sve je prekrio zaborav.

Iako iz tog vremena postoje dozvole, projekti i nacrti, Hrvatske autoceste ove će godine potrošiti 4,06 milijuna kuna kako bi proanalizirale prometni sustav Južne Dalmacije na području Dubrovačko-neretvanske županije i njegovu povezanost s postojećom autocestovnom mrežom te će utvrditi isplativost i izvedivost gradnje autoceste od postojećeg čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do grada Dubrovnika, ili je bolje koristiti autocestu kroz Bosnu i Hercegovinu s odvojkom za Dubrovnik.

Sufinanciranje EU

No, ministar prometa Oleg Butković u petak je već preduhitrio Studiju ustvrdivši da će se graditi autocesta Ploče - Dubrovnik, ali pitanje je kada. On, naime, računa da će EU sufinancirati ovaj projekt u sljedećem operativnom razdoblju. Naši nam sugovornici tvrde kako je Studiju potrebno napraviti jer se u proteklih deset godina izmijenila cestovna slika na jugu Hrvatske, ali i u BiH. Sagrađena je autocesta do iza Ploča te se grade most Pelješac i nova cesta preko Pelješca. U susjednoj BiH počela je gradnja dijela Vc koridora od Počitelja do granice s Crnom Gorom kroz Popovo polje.

U odnosu na prije 10 godina trasa autoceste sada bi bila nešto izmijenjena. Tada je trasa išla od Ploča do granice s BiH kod Neuma i nastavljala se s druge strane do Dubrovnika.

Puno protivnika

Procjenjivalo se da bi 80 kilometara autoceste od Ploča do Dubrovnika moglo stajati oko 732 milijuna eura. Danas je pretpostavljeni smjer autoceste od sadašnjeg čvora Karamatići do čvora Pelješac odakle bi se promet spuštao prema mostu Pelješac. Riječ je o otprilike 20 kilometara nove dionice autoceste. Promet bi dalje išao preko nove pelješke ceste do čvora Doli odakle bi se gradilo 29,6 kilometara autoceste do pred sam Dubrovnik. Od čvora Doli do Dubrovnika odavno je poznata trasa autoceste. S obzirom na konfiguraciju terena, riječ je o jednoj od najzahtjevnijih dionica.

Prema projektu iz 2009. godine, trebalo je sagraditi ukupno 30 objekata. Od toga 10 vijadukata, devet tunela, osam podvožnjaka. Tada je cijena gradnje jednog kilometra bila 16,5 milijuna eura bez PDV-a, odnosno ukupno gotovo pola milijarde eura bez PDV-a. Cijena gradnje autoceste od Karamatića do Pelješca je nepoznata, ali također je riječ o vrlo zahtjevnoj dionici s obzirom na to da trasa prolazi dolinom Neretve pa je potrebno realizirati visoki nivo zaštite okoliša. Stoga se procjenjuje da bi cijeli potez od Ploča do Dubrovnika mogao stajati i 800 milijuna eura.

Zbrajanjem ugovorene cijene za dionicu Dubrovnik – Doli otprije 10 godina, ugovorenom cijenom gradnje mosta Pelješac i procijenjene vrijednosti nove pelješke ceste dolazimo do vrijednosti od 6,5 milijardi kuna bez PDV-a za dio od Dubrovnika do čvora Pelješac. Zbog visoke cijene gradnje, preuskog teritorija u zaleđu Dubrovnika za gradnju autoceste te velike opasnosti od poremećaja ekološke ravnoteže u dolini Neretve, trasa autoceste imala je veliki broj protivnika u stručnoj javnosti. Više je bilo pobornika plana da autocesta u Malom Prologu uđe u BiH i spoji se s Vc koridorom i preko Popova Polja ode u Crnu Goru.

Na jednom dijelu bi se napravio odvojak s Vc koridora prema čvoru Dubrovnik. Danas je ta mogućnost i realnija jer se Vc koridor, koji se sufinancira sredstvima EU, gradi kroz Popovo polje. U tom slučaju u Hrvatskoj bi se uredila postojeća državna cesta do Orebića te sagradila obilaznica Dubrovnika od Mokošice do Čilipa u profilu brze ceste.