Budući da najavljene američke sankcije Iranu podrazumijevaju i kažnjavanje zemalja koje ne poštuju zabranu trgovine s Iranom, administracija predsjednika Donalda Trumpa pripremila je popis od osam država kojima je spremna tolerirati gospodarske odnose s Vladom u Teheranu, doznaje The Wall Street Journal (WSJ).
Kina je, prema saznanjima WSJ-a, jedna od zemalja koja će dobiti 'povlasticu' Trumpove administracije za nastavak trgovine s Iranom, odnosno uvoza iranske nafte.
- Ostalih sedam zemalja koje će i dalje uvoziti naftu iz Irana uz privolu SAD-a biti će poznate u ponedjeljak - doznaje WSJ, pozivajući se i na izjavu državnog sekretara SAD Mikea Pompea da će se izabranim državama dopustiti kupnja iranske nafte i nakon stupanja na snagu američkih sankcija Iranu ali ne, upozorio je Pompeo, na dugi rok.
- Kupci iranske nafte na koje se neće odnositi primjena sankcija dobiti će privremeni rok u kojem će morati naći druge dobavljače - najavio je Pompeo. Procjenjuje se da će Washington tolerirati privremeno nepoštivanje sankcija prema Iranu tek nekoliko tjedana.
Dio američkih medija spekulira da će Bijela kuća uvoz iranske nafte, osim Kini, privremeno tolerirati i Indiji i Turskoj. Sve tri zemlje najveći su uvoznici iranske nafte, a Turska čak 50 posto svojih potreba za tim energentom podmiruje iz Irana.
State Department, kako se očekuje, objavit će sutra pojačavanje sankcija Iranu koje je počeo zavoditi u kolovozu ove godine pod izlikom da službeni Teheran izigrava sporazum o suspenziji nuklearnog programa. Prvo se na udaru Washingtona našla trgovina robom koju bi Iran mogao koristiti u vojne svrhe, poput čelika i aluminija, a nova porcija američkih sankcija trebala bi obuhvatiti naftni biznis i financije s obuhvatom na čak 700 iranskih tvrtki.
Pojačavanje sankcija u izravnoj je vezi s nevoljkošću Europske unije i još nekih američkih saveznika poput Turske u međunarodnoj politici da se pridruže SAD-u u zavođenju sankcija Iranu. Podsjetimo, dio potpisnika nuklearnog sporazuma s Iranom, poput Njemačke i Francuske, nije slijedio ni odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku iz sporazuma koji je sklopljen 2015..
Stav EU nakon prve runde američkih sankcija Iranu bio je da će Bruxelles zaštiti interese europskih kompanija u toj državi, Turska je poručila da nema namjeru uopće razmatrati sankcije prema Teheranu, dok je Rusija otvoreno najavila da će pomoći Iranu da se odupre američkom pritisku.
Iranski vođa ajatolah Ali Hamenei dao je do znanja kako ta država ne namjerava popustiti ni sankcijama, ni drugim pritiscima SAD-a da se novi nuklearni sporazum sklopi pod uvjetima koje diktira Washington.
Magazin Bloomberg najavljene iznimke u američkom paketu sankcija Iranu dovodi u vezu s oprezom Bijele kuće da bi trenutna zabrana trgovine iranskom naftu napravila pritisak na rast cijene nafte na svjetskom tržištu. Barel sirove nafte na Hrvatskom meritornom mediteranskom tržištu trenutačno doseže cijenu od 67 dolara.
Rusija: SAD bi mogao potkopati stabilnost naftnog tržišta
Najnovije američke akcije na svjetskoj sceni mogle bi potkopati napore zemalja OPEC-a+ za stabilizaciju naftnog tržišta, rekao je u nedjelju na novinskom brifingu prvi zamjenik šefa Ureda Vlade Ruske Federacije Sergej Prihodko.
- Nažalost, destruktivne akcije SAD-a na svjetskoj pozornici mogle bi poništiti nastojanja zemalja OPEC-a+ kako bi se izbjegao novi krug povećanja cijena nafte i destabilizacija tržišta - rekao je Prihodko.
Odgovarajući na pitanje je li Kina od Rusije zatražila povećanje isporuke nafte zbog američkih sankcija Iranu i trgovačkog rata Kine i SAD-a, Prihodko je odgovorio da je Rusija zauzela prvo mjesto među svjetskim izvoznicima nafte u Kinu, prestigavši Saudijsku Arabiju.
Suradnja u tom području otporna je na, kako je rekao, "fluktuacije međunarodne situacije".
Ujedno je istaknuo da Rusija djeluje striktno u okvirima dogovora s lipanjskog susreta ministara energetike zemljama sudionica sporazuma OPEC+ o stabilizaciji naftnog tržišta. (Hina)