.jpg)
Više od petine hrvatskih građana, odnosno njih 21 posto, nikad nije koristilo internet, alarmantan je podatak koji donose nove Sektorske analize zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Koliko Hrvatska zaostaje za drugima u EU u korištenju interneta pokazuju i podaci Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije. I u najnovijem izvješću o Hrvatskoj u Bruxellesu upozoravaju da se 21 posto hrvatske populacije u prošloj godini nikad nije koristilo internetom, što Hrvatsku i po tome svrstava na dno ljestvice EU, odnosno na 25. mjesto među članicama Unije. Riječ je o gotovo dvostruko većem udjelu osoba koje ne koriste internet od prosjeka EU, u kojoj 11 posto građana, ili svaki deveti stanovnik, nikada nije koristilo internet. Usporedbe Hrvatske s, primjerice, skandinavskim zemljama tu su gotovo potpuno nemoguće budući da, kako stoji u Sektorskim analizama, samo dva posto Danaca nikada nije koristilo internet, dok je na Islandu, državi koja nije u EU, ali je dio Europskoga gospodarskog prostora (EEA), udio osoba koje nikada nisu koristile internet zanemarivih jedan posto u ukupnoj populaciji.
Loši trendovi
I dok je internet i u Hrvatskoj potpuno zaživio kod mlađih generacija, pa ga tako koriste praktično svi u dobi do 25 godina, a u dobnoj skupini od 25 do 34 godine ne koristi ga samo jedan posto populacije, čak 62 posto građana starijih od 65 godina u nas nikada nije koristilo internet. Drugim riječima, što je starija dobna skupina, to je kod nje manje prisutno korištenje interneta. Hrvatskoj pritom ne idu na ruku demografski trendovi, budući da je njeno stanovništvo sve starije, a mnogi su mladi bolje sutra odlučili potražiti u razvijenijim zemljama Zapada.
Internet se u Hrvatskoj slabije koristi nego u ostatku EU i u poslovnoj zajednici. Doduše, velik broj hrvatskih tvrtki, njih 73 posto, ima vlastite web stranice, no to je manje od prosjeka EU u kojoj svoje web stranice ima 77 posto tvrtki. Za prosjekom EU kaskamo i po korištenju društvenih medija u poslovne svrhe, dok je e-trgovina u nas još uvijek, može se reći, u povojima. Barem u usporedbi s razvijenijim zapadnoeuropskim društvima.
O tome dovoljno govori i podatak iz Sektorskih analiza prema kojemu je u posljednja tri mjeseca prošle godine samo 27 posto hrvatskih građana kupovalo preko interneta, dok je prosjek na razini EU istodobno bio 50 posto, što je gotovo dvostruko više. Slični su i rezultati na godišnjoj razini: dok je u posljednjoj godini preko interneta kupovalo samo 35 posto Hrvata, na razini EU taj prosjek doseže 60 posto. Štoviše, čak 40 posto Hrvata nikada nije kupovalo preko interneta, dok na razini EU preko interneta nikada nije kupovalo 27 posto građana, pokazuju podaci iz Sektorskih analiza.
“Hrvatska po stupnju digitalizacije društva i gospodarstva zaostaje za prosjekom EU”, ocjenjuje se u Sektorskim analizama, koje potpisuje Ljiljana Božić s Ekonomskog instituta.
Unatoč tome, Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije, ističe kako rezultati drugih istraživanja pokazuju da stanje s korištenjem interneta u Hrvatskoj nije tako loše kako to na prvi pogled izgleda. U prilog tome govore i podaci iz Sektorskih analiza, prema kojima je 76 posto hrvatskih građana lani koristilo internet. Ta je brojka, doduše, manja od prosjeka na razini EU, koji iznosi 87 posto, ali ipak ohrabruje jer pokazuje da digitalizacija zaživljava i kod nas, iako možda sporije nego u zemljama s kojima se volimo uspoređivati. I više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno njih 52 posto, koristi računalo u obavljanju svojih svakodnevnih poslova, a najveći dio ih ima pristup internetu. Raste i broj hrvatskih tvrtki koje prodaju putem interneta: takvih je lani, ističe se u Sektorskim analizama, bilo 18 posto, što je čak nešto više i od prosjeka Unije, koji iznosi 17 posto.
Unatoč tome, u Sektorskim se analizama ocjenjuje kako e-trgovina u Hrvatskoj još nije uzela maha. Hrvatska su poduzeća, dodaje se, lani od e-trgovine ostvarila 12 posto ukupnog prometa, dok je e-trgovina istodobno generirala 17 posto prometa.
Globalno tržište
“Prodaja preko interneta omogućila bi hrvatskim tvrtkama da riješe problem malog nacionalnog tržišta i ponude svoje proizvode na globalnom tržištu”, zaključuje se u Sektorskim analizama.
S tim se slaže i Lubura, koji ističe da je razvoj interneta pomogao razvoju niza hrvatskih tvrtki. Stoga smatra da Hrvatska dalje treba razvijati infrastrukturu koja će poticati umrežavanje.
- Kada imate razvijenu elektroničku infrastrukturu, onda ste na svjetskom tržištu. To je danas u rangu pitanja imate li struju ili ne - zaključuje Lubura.
Uslugama e-uprave koriste se tri četvrtine korisnika interneta
Premda Hrvatska i po digitalizaciji javnih usluga zaostaje za većinom drugih članica EU, rezultati DESI-ja pokazuju da ostvaruje dobre rezultate u pojedinim segmentima pružanja javnih usluga, poput izdavanja e-recepata, razmjene medicinskih podataka i ostalih usluga e-zdravlja. Uslugama e-uprave koristi se tri četvrtine korisnika interneta, stoji u izvješću Bruxellesa o stanju digitalnog društva u nas.
Hrvatska dobro kotira i kada je riječ o čitanju vijesti preko interneta. U Hrvatskoj, naime, čak 91 posto korisnika interneta čita vijesti na internetu, što je znatno više od prosjeka EU, koji iznosi 72 posto. Sve su popularniji i glazba, videozapisi i igre te video na zahtjev, kao i videopozivi preko interneta. Znatan rast bilježi i korištenje društvenih mreža. No, u Hrvatskoj je, zaključuje se u izvješću, izražen nedostatak ICT stručnjaka.