Analiza nizozemskih ekonomista

Alarmantni podaci: U posljednjih 38 godina hrvatska ekonomija 30 godina je stagnirala

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.6.2018. u 9:55

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.6.2018. u 9:55

Pula, 310118.
Danas je u Uljaniku porinuta novogradnja 530, luksuzni putnicki brod za polarna istrazivanja Scenic Eclipse.
Na fotografiji: skidanje masti sa donje saonice nakon porinuca broda
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Komentirajući istup Gordane Deranje, predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca, u kojem je ustvrdila kako se “uporno odbijamo mijenjati, a oko nas se odvijaju tektonske promjene” te da “Hrvatska nije kakvu želimo pa gubimo investitore i ljude”, premijer Andrej Plenković među ostalim je ustvrdio da Hrvatska zbog rata nije imala ravnopravnu startnu poziciju s drugim tranzicijskim zemljama.

“Rat nas je koštao 160 posto BDP-a, a za usporedbu, Japan je posljedice tsunamija platio četiri posto BDP-a”, naglasio je Plenković i dodao da je današnji rast zasnovan na zdravim temeljima. Međutim, koliko god da je predsjednik Vlade u pravu kada kaže da nas je rat gospodarski unazadio, bilo bi bolje da je u svom govoru inzistirao na tome da je hrvatski gospodarski rast nakon rata bio zasnovan na krivim temeljima, što je brutalno razotkrila kriza nakon 2008.

Posljedice rata

Tome najbolje svjedoče podaci prema kojima smo prije krize bili u deficitu od četiri milijarde kuna ostvarenom u trgovanju robom i uslugama sa svijetom, a 2016. smo imali suficit od 1,5 milijardi kuna, koji je zadržan do danas (nažalost, robni deficit je i dalje prevelik, u značajnom suficitu su usluge). Dapače, kada već spominje Japan, trebao bi znati da je Japan dosegnuo predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda deset godina nakon rata, a da je potom od 1953. do 1965. rastao po stopama od devet posto i uskoro postao druga, danas treća država po gospodarskoj snazi u svijetu. Hrvatska je, pak, sudeći prema istraživanju Centra za rast i razvoj iz Groningena u Nizozemskoj (utemeljenom pri Sveučilištu u Groningenu 1992.) iz siječnja ove godine, BDP po stanovniku, mjereno paritetom kupovne moći, iz predratne 1989. dosegnula također deset godina nakon rata, 2005., potom je još tri godine rasla, a od 2008. do 2016. zabilježen je pad BDP-a po stanovniku. Odmah treba reći kako su i druge tranzicijske države imale jaki pad BDP-a i BDP-a po glavi stanovnika, ali su ga svi do 2016. nadmašili, osim Grčke koja je tada bila u debelom minusu. Ali u ovoj je priči zanimljivo to da je Hrvatskoj nakon rata trebalo deset godina (ako računamo da je rat bio gotov 1995.) da dođe na predratnu razinu (ako računamo da je zadnja godina prije rata 1989.), a sada nam se dogodilo to da nam je deset godina trebalo da dođemo na pretkriznu razinu iz 2008., naravno, ako ove godine - a sve govori u prilog tome - ostvarimo gospodarski rast. Odnosno, deset godina nam je trebalo da se oporavimo od rata, kao što nam je trebalo deset godina da se oporavimo od mirnodopske krize.

Sami sebi neprijatelji

Pa ako je rat kriv za deset godina stagnacije (od 1995. do 2005.), tada smo sami sebi bili najveći neprijatelji u postratnim godina, jer nam je trebalo 10 godina da se oporavimo od krize, kojoj otponac jest bila svjetska kriza, ali za dubinu nevolje smo sami zaslužni.

Analitičari Centra za rast i razvoj iz Groningena u Nizozemskoj u svojoj su analizi kao baznu godinu koristili realni BDP po glavi stanovnika u američkim dolarima iz 2011. i izračune su temeljili na podacima o plaćama i inflaciji koji su međunarodno usporedivi i koji uzimaju u obzir neke indikatore rasta koje drugi modeli ne uzimaju. Apsolutni rezultati u veličini BDP-a po glavi stanovnika se zbog toga razlikuju u odnosu na neke druge modele, ali su relativni odnosi slični onima koji se dobiju drugim metodama. Sukladno toj metodi, hrvatski BDP po glavi stanovnika od 1989. do 2016. rastao je po stopi od 6,5 posto, što je uvjerljivo najmanje u Europskoj uniji, jer je prva sljedeća država, Italija, rasla po stopi od 13,4 posto, potom slijedi Grčka sa 13,4 posto, a najviše su rasli Irska (157,2 posto), Malta (134 posto) te Poljska (124,3 posto).

Spori oporavak

Tranzicijske države rasle su po stopi od 38,6 posto u Mađarskoj, 48,4 posto u Sloveniji do 57,7 posto u Bugarskoj. Zanimljivo je da je hrvatski BDP per capita 1952. bio na razini od 3754 dolara, do 1980. je došao do razine od 19.462 dolara i onda je idućih deset godina stagnirao, pa je 1989. iznosio 19.481 dolar. Već 1990. slijedi pad, a dno smo dosegnuli 1993. kada je BDP per capita bio 11.456 dolara, odnosno vratili smo se čak na 1966. (27 godina razvoja je poništeno) kada je BDP po glavi stanovnika bio na razini od 9851 dolar. To znači da je već u godini rata, 1994., započeo oporavak, a blagi pad zabilježen je i 1999. u odnosu na 1998. Kao što smo rekli, na predratnu razinu smo se vratili 2005., ali podaci zapravo govore kako te godine nismo samo došli na razinu od 1989., nego i na raznu od 1980. Odnosno, nismo se pomaknuli s mjesta od 1980. do 2005., to jest četvrt stoljeća. Točnije, u odnosu na 1980. BDP po stanovniku veći je za, eto, 6,5 posto. Tri puta smo stagnirali po jedno desetljeće u zadnjih 38 godina (30 od 38 godina) - prvi put 80-ih u Jugoslaviji, drugi put u ratu u raspadu Jugoslavije, a treći put u drugoj dekadi 2000-ih, ovaj put samostalno i neovisno, u miru. Sami pali, sami se razbili.

Ključne brojke:

27 godina gospodarskog rasta i razvoja poništeno je Domovinskim ratom

2005. godine hrvatski BDP po glavi stanovnika je bio isti kao i 1989. godine i 1980. godine

2018. Hrvatska će dosegnuti pretkriznu razinu BDP-a iz 2008.

11.456 dolara iznosio je hrvatski BDP per capita 1993. godine, što je najniža razina u 
zadnjih 38 godina