Najiščekivaniji zakon

Alarm u turističkom sektoru: Kampovi će za zakup zemljišta državi plaćati čak 15% prihoda?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.10.2018. u 18:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.10.2018. u 18:23

Camping by the sea in Croatia, near Betina, Island of Murter, Image: 183625028, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Profimedia, Panthermedia

Ilustracija, kamp na Jadranu

Jedan od najiščekivanijih zakona iz turističkog sektora, onaj koji će se baviti zapetljanom sudbinom turističkog zemljišta, još nije poslan ni na javno savjetovanje, a iz sektora već pristižu prvi izrazi nezadovoljstva zbog pojedinih odredaba.

Službeno je nazvan Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu te je ovih dana, nakon što je na njemu mjesecima radila posebna skupina, poslan na očitovanje u Ministarstvo turizma i Ministarstvo gospodarstva, a primjerak tog nacrta, koji bi na javnom savjetovanju trebao završiti za dva tjedna, na uvid su dobili i novinari Jutarnjeg lista.

Riječ je o dokumentu na 19 stranica u visokoj fazi dovršenosti, u kojem se ocjenjuje trenutačno stanje turističkog zemljišta, kao i prijedlozi rješenja te problematike koja godinama koči značajnija ulaganja, posebno na područjima kampova.

Sporna odredba

Detalj iz Prijedloga tog zakona, međutim, zapeo je za oko turističkom sektoru jer se njime nudi rješenje statusa zemljišta na kojem su kampovi.

Naime, prođe li zakon u obliku u kakvom je poslan na očitovanje ministarstvima, kampovi koji su na turističkom zemljištu ili dijelu zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, s državom će moći sklopiti ugovor o zakupu, ali će im, umjesto po četvornom metru, država obračunavati zakupninu u iznosu od 15 posto ukupnih prihoda kampa.

Ta je odredba sadržana u članku 19. Prijedloga zakona, gdje se pod prihodima kampa smatraju prihodi trgovačkog društva ostvareni obavljanjem djelatnosti u kampu, jednako kao i prihodi pravnih ili fizičkih osoba koje su poslovale u kampu na temelju pravnog posla sklopljenog s trgovačkim društvima.

Ministarstvo državne imovine, u čijoj je nadležnosti izrada tog zakona, odbilo je potvrditi je li riječ o autentičnom dokumentu, upozorivši kako “prije upućivanja nacrta Prijedloga zakona na javno savjetovanje nisu u mogućnosti iznositi pojedine odredbe članaka”, no Jutarnji je njihovu autentičnost neslužbeno uspio potvrditi na nekoliko strana.

Kako je i zašto odabran baš takav model naplate zakupnine za kampove, u Ministarstvu državne imovine nismo uspjeli doznati, no nekoliko neslužbenih izvora potvrdilo nam je da odluka o obračunu zakupnine kampovima u iznosu od 15 posto prihoda predstavlja inicijativu ministra državne imovine Gorana Marića, o kojoj se ostala tijela, na koje će se spomenuti zakon odnositi, tek trebaju očitovati.

Podrže li oni taj prijedlog bit će to, barem kad su u pitanju kampovi, čudnovato rješenje koje bi, pribojavaju se u sektoru, za cilj moglo imati isključivo namicanje novca u državni proračun.

Gordijski čvor

Problem s turističkim zemljištem, naime, seže u razdoblje pretvorbe i privatizacije društvenih u privatna trgovačka društva, pri čemu, u pravilu, u njihov temeljni kapital nije uračunano zemljište na kojem su bili sagrađeni hoteli i drugi objekti, nego su bile procijenjene samo nekretnine.

Posljedica toga bio je izostanak većih ulaganja u navedena zemljišta, ali i činjenica da su društva zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koristila bez naknade ili mogućnosti davanja koncesije. Rješenju te problematike stoga se pristupilo 2010. godine, kad je na snagu stupio Zakon o turističkom zemljištu koji je ponudio rješenja, ali ne i mogućnost njihove provedbe, zbog čega je sve ostalo na statusu quo.

Među ostalim, Zakon iz 2010. godine omogućio je da se nad zemljištima nad kojima posluju kampovi, a kod kojih je samo dio zemljišta procijenjen u temeljni kapital trgovačkih društava, uspostave tzv. suvlasničke zajednice, sastavljene od države i trgovačkog društva, zatim odrede točni udjeli njihova vlasništva te za dio koji je u vlasništvu države omogući davanje koncesije trgovačkom društvu na rok od najdulje 50 godina.

Ipak, rješenje nije zaživjelo u praksi, a kad su u pitanju kampovi, Zakon nije stvorio pretpostavke ni kriterije za utvrđivanje veličina suvlasničkih omjera, nisu imenovana ni tijela nadležna za provođenja postupka utvrđivanja tih omjera pa stoga nijednom kampu nije dana koncesija, jer nije bilo moguće utvrditi veličinu za koju bi koncesiju uopće trebalo dati.

Procjenjuje se stoga da danas na području Hrvatske ima 16,3 milijuna četvornih metara zemljišta u kampovima na kojima je utvrđena suvlasnička zajednica, ali bez uređenih odnosa, a za koje je onda kao privremeno rješenje donesena odluka o naplati tri kune po četvornom metru za pola zemljišta na kojem posluje kamp, plus još dva posto od polovice ukupnoga godišnjeg prihoda kampa.

Sukob interesa

Država time ubire 31 milijun kuna od kampova godišnje, a novim bi se Prijedlogom zakona svota trebala znatno povisiti. No, turističkim djeletanicima sporna je visina buduće zakupnine s obzirom da 15 posto ukupnih prihoda predstavlja iznimno velik novac za kampove, jednako kao i činjenica da će se 15 posto prihoda uzimati neovisno o tome posluje li kamp na jedan ili 99 posto zemljišta u državnom vlasništvu.

Za ostala trgovačka društva koja također posluju na turističkom zemljištu u državnom ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave, novi zakon predviđa obračun zakupnine po četvornom metru zemljišta - recimo, 10 kuna po četvornom metru godišnje za zemljište na kojem su sagrađeni hoteli i turistička naselja.

Kampovi će, umjesto zakupa, imati i mogućnost otkupa zemljišta na kojem posluju, a u tom će slučaju zemlju kupovati po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti. Ni ta varijanta ne nailazi na oduševljenje u sektoru, a glavni su protuargumenti činjenica da su tržišnoj vrijednosti zemljišta na kojima posluju kampovi kumovala i njihova ulaganja.

Iz Ministarstva turizma su priopćili kako će detaljnije informacije o zakonu komunicirati tek po njegovoj objavi na e-Savjetovanju. Dodali su kako je na izradi zakona sudjelovali predstavnici Ministarstva državne imovine, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva pravosuđa, DORH-a, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatske udruge radničkih sindikata te Ministarstva turizma.