Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat trenutno je najzaposleniji član Vlade. U svom resoru “žonglira” s vrućim krumpirima poput Uljanika, Petrokemije i drugih državnih tvrtki kojima je potrebna državna pomoć, no istovremeno radi i na nizu projekata koji bi trebali osigurati bolje uvjete poslovanja poduzetnicima. Intervju smo, pak započeli pitanjima o aktualnom stanju u Uljanik Grupi.
Je li Uprava Uljanika poslala dorađeni program restrukturiranja Ministarstvu gospodarstva i koji su vaši prvi komentari tog programa?
- Do ovog trenutka Uprava još nije dostavila dorađeni program restrukturiranja Uljanika, no ovaj tjedan smo dobili odgovore na pitanja koja je Europska komisija postavila u vezi s prvim prijedlogom programa restrukturiranja. U međuvremenu, službeno smo dobili samo prezentaciju nacrta tog programa u kojem se, među ostalim, od važnijih stvari navodi kako će biti moguće izdvajanje brodogradilišta 3. maj iz sastava Uljanik Grupe, zatim da od 17 brodova iz knjige narudžbi ostaje njih 11, a naglašeno je i kako će se restrukturiranje odnositi isključivo na Uljanik brodogradilište, dok će Uljanik d.d. biti i dalje krovno, vlasničko društvo Uljanik grupe, a time i Uljanik brodogradilišta. U novom konceptu programa ponuđena su i dva modela kada je u pitanju visina udjela Uljanika d.d. u troškovima restrukturiranja. U prvom scenariju navodi se kako će ukupni trošak restrukturiranja od 578 milijuna eura biti podijeljen između države i Uljanika d.d. u odnosu 60 naprema 40 posto, dok se u drugom, za koje kažu da je finalni, navodi da će se ukupni trošak restrukturiranja podijeliti ravnomjerno 50:50, no uz istovremeno povećanje iznosa na 694 milijuna eura. To znači da bi svatko od partnera uložio 347 milijuna eura. Pritom bi u oba slučaja država svojim dijelom financirala restrukturiranje Uljanik brodogradilišta u idućih četiri do pet godina, dok se ne realizira nekretninski projekt od čijih prihoda će nakon toga Uljanik brodogradilište moći samostalno poslovati. Taj model je moguć, tvrde u Upravi Uljanika d.d., jer za razliku od prijašnjih privatizacija brodogradilišta, postoji puna knjiga narudžbi, ali nema osiguranih modela financiranja.
Je li Vladi takav program prihvatljiv?
- To ćemo moći kazati kada dobijemo i proučimo dorađeni program restrukturiranja. Provedba takvog programa će zatim, ako ga prihvate i Vlada i Europska komisija, ovisiti o kvaliteti rada Uprave tijekom četverogodišnjeg programa restrukturiranja. Eventualno provođenje nekretninskog projekta ovisit će o suglasnosti i odobrenju lokalne samouprave koja mora izmijeniti prostorne planove, a i države koja treba promijeniti granice pomorskog dobra i na isto dati novu koncesiju. Još je mnogo toga potrebno napraviti kako bi se došlo do moguće potvrde programa restrukturiranja i stvaranja preduvjeta za njegovu implementaciju.
Kermas Grupa bi, pretpostavljam, prethodno trebali dokapitalizirati Uljanik d.d. i tako postati većinski vlasnik krovne kompanije Uljanik grupe?
- Gospodin Končar kao strateški partner koji je odabran od strane Uprave i potvrđen sa strane Nadzornog odbora, svoju ozbiljnost će dokazati u trenutku kada, nakon prihvaćanja programa restrukturiranja, pokaže spremnost dokapitalizacije kroz predviđenu uplatu od 200 milijuna eura.
200 milijuna eura?
- Da. Na taj bi način, zajedno s državom, osigurao likvidnost brodogradilištima Uljanik i 3. maj. No, sve su opcije otvorene. Ne pojavi li se Kermas energija kao ozbiljni strateški partner i ne dokaže li svoju spremnost gotovinskom uplatom, na Upravi je, a i svima nama, da reizborom strateškog partnera osiguramo modele financiranja kojima će se prioritetno završiti brodovi koji su započeti, a koji se trenutno nalaze na navozu, a nakon toga osigura i dugoročno financiranje brodova koji se trenutno nalaze u knjizi narudžbi.
Koje su ostale opcije?
- Vodimo ozbiljne razgovore s investitorima iz Kine, Južne Koreje, Njemačke, Nizozemske, Italije, a ovaj smo tjedan održali i sastanak s investitorima iz Ukrajine. Svi su oni načelno više zainteresirani za 3. maj, a ne i za pulsko brodogradilište. No, svi oni moraju najprije napraviti dubinsko snimanje Uljanik grupe kako bi mogli donijeti svoje poslovne odluke i dati obvezujuće ponude.
Hoće li Vlada sudjelovati na bilo koji način u isplati plaća za rujan Uljanik grupe, primjerice po modelu isplate plaća za srpanj i kolovoz, kada su kreditni depoziti Uljanika u Hrvatskoj poštanskoj banci “zamijenjeni” s državnim jamstvom?
- Ne, ovaj put država to neće moći napraviti. Razgovarali smo s komercijalnim banka u kojima Uljanik ima depozite koje bi se eventualno moglo “osloboditi”, ali one se tome protive, jer bi time državno jamstvo za te kredite naraslo sa 80 na 100 posto, a to bi se onda moglo protumačiti kao neregularna državna potpora, što je protivno pravilima EK. Dakle, ne samo da smo mi zabrinuti da bi nam EK to “zamjerila”, nego se i banke ne žele prepustiti tom riziku kršenja pravila o državnoj potpori.
Ako se ne pronađe rješenje do 15. listopada, kada se plaće moraju isplatiti, što onda?
- Tada će svaki radnik pojedinačno moći na osnovi platne liste tražiti od države isplatu minimalne plaće, i to će biti moguće napraviti za tri mjeseca. Ta se opcija u ovom trenutku nudi kao jedini legalni model unutar kojeg država može pomoći Uljanik grupi.
Sindikati tvrde da će u tom slučaju najveći broj radnika, i to najkvalitetnijih, otići?
- I mi smo zabrinuti zbog toga, ali druge mogućnosti nema. Nadamo se da će u oba brodogradilišta ostati dovoljno radnika da se nastavi proces gradnje ugovorenih brodova do usvajanja programa restrukturiranja ili do eventualnog dolaska drugih strateških partnera.
Zbog blokiranih računa postoji opasnost stečaja nekih tvrtki iz Uljanik grupe. Kakva je tu situacija?
- 23. listopada proći će točno 60 dana od početka blokade u brodogradilištu 3. maj, te ako Uprava ne pronađe način da deblokira račun, a blokada trenutno iznosi oko 35 milijuna kuna, silom zakona morat će se pokrenuti stečaj. Nama se nitko od dobavljača, pojedinačno ili kao udruga nije javio. Mi smo u komunikaciji s državnim tvrtkama i ustanovama koje osiguravaju energetske i komunalne usluge brodogradilišta 3. maj. Nismo za opciju stečaja i svakako ćemo nastojati da se do usvajanja programa restrukturiranja ili dolaska novih strateških partnera nastavi proces proizvodnje.
Država ima 25 posto dionica u Uljaniku d.d., kolika je njena odgovornost za nastale probleme?
- Činjenica je da država preko različitih institucija ima 25 posto vlasništva u Uljaniku, ali dosad nije imala svog člana u Nadzornom odboru. Privatizacijom iz 2013. država je upravljački izašla iz Uljanika, a prestala je biti i većinski vlasnik te je ta tvrtka postala većinski privatno poduzeće. Ministarstvo gospodarstva je 9. ožujka 2017. zatražilo od Ministarstva financija provođenje financijskog nadzora koje je u izvješću od 29. rujna 2017. utvrdilo odstupanja od odobrenog programa restrukturiranja u vidu planiranog iznosa ulaganja, u planiranom vremenu realizacije i dinamici s osnove vlastitog doprinosa, te druge problematične stavke. Potom kreću, među ostalim, i pregovori za financijsku pomoć Uljaniku do izrade programa restrukturiranja, pa smo početkom ove godine dali jamstvo od 96 milijuna eura koje je pomoglo nastavak poslovanja i isplatu plaća, a u roku od šest mjeseci je trebao biti izrađen program restrukturiranja. Taj program, kao što vidimo, još nije gotov. Nadalje, 12. travnja ove godine, Županijsko državno odvjetništvo nam je temeljem anonimne prijave protiv članova uprave 3. maja i Uljanika d.d. dostavilo zahtjev za dostavom odgovarajuće dokumentacije koja se odnosi na isplatu državne potpore za kompenzaciju razlike ugovorene i tržišne cijene brodova u 3. maju. Napravili smo sve što smo mogli, pomogli smo u isplati zadnje dvije plaće, ali sada smo ograničeni nacionalnim zakonodavnim okvirom i pravilima Europske komisije.
Zdravko Marić, ministar financija, izjavio je kako će do kraja godine, bez obzira na to hoće li doći do stečaja ili će se ići u restrukturiranje, državi na naplatu doći do 300 milijuna eura jamstava za Uljanik grupu. Do tada se baratalo s iznosom od najviše oko 75 milijuna eura? O čemu je riječ?
- Upravo o tome da ćemo morati preuzeti plaćanje jamstava ako dođe do otkazivanja svih brodova iz trenutne knjige narudžbi brodogradilišta Uljanik i 3. maj. No, ako Uprava uspije osigurati nastavak gradnje započetih brodova, pritisak naplate garancija, odnosno jamstava, bit će daleko manji od navedenih 300 milijuna eura. Budućnost hrvatske brodogradnje, pak, treba ležati u tome da se ugovaraju isplativiji poslovi. Brodosplit je nedavno dobio kredit od HBOR-a pod ne baš malim kamatama za gradnju broda u kojem očekuje profit od 13 milijuna eura. Ako je to realno provedivo, onda uz državni jamstveni fond, za koji ćemo odrediti godišnji limit jamstava od oko milijardu do 1,5 milijardi kuna, brodogradnja u Hrvatskoj ima budućnost. To može ići preko HBOR-a ili preko neke druge komercijalne banke, ali je bitno da ti projekti budu tržišno održivi.
Odgođena je sjednica Nadzornog odbora Petrokemije, navodno zbog spriječenosti nekoliko članova NO-a. Kakve su vaše informacije, hoće li Skupština dioničara sazvana za 15. listopada biti uspješna ili će se proces dokapitalizacije opet odgoditi i produljiti?
- Ako se ne uspije održati sjednica 15. listopada, postoji dopunski termin 31. listopada, a sve informacije govore kako će Ina, PPD, Janaf i mirovinski fondovi pronaći svoj interes u toj dokapitalizaciji i da će investicijski podržati tvrtku, kao i da će je Ina i PPD opskrbljivati plinom. Država tu sudjeluje sa 450 milijuna kuna preuzetih kreditnih obveza, a PPD i Ina s dijelom svojih potraživanja. Mislim da će to biti uspješan projekt, a nedavno ga je kao pozitivan primjer istaknula i predstavnica Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.
Tko će financirati sanaciju deponije fosfo-gipsa Petrokemije – novi ili sadašnji vlasnici, odnosno država?
- Sanaciju tog deponija na sebe će preuzeti CERP, a sanacija će se provesti sredstvima iz fondova Europske unije, za koje će CERP aplicirati.
Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta, u intervju u Jutarnjem listu požalio se na slabosti Zakona o javnoj nabavi, jer naručitelji nemaju konačan nadzor nad izvršenjem poslova u završnoj fazi, ističe problematičnost koncepta “jednakovrijednosti normi”, ali i potrebu bržeg izvlaštenja parcela u određenim uvjetima. Kako to komentirate?
- I mi u Ministarstvu uočili smo potrebu za izmjenama Zakona o javnoj nabavi i u taj projekt ćemo krenuti polovinom iduće godine. Od 1. srpnja ove godine na snagu su stupile odredbe o tome da najniža cijena više nije jedini kriterij, a sada ćemo raditi na poboljšavanju ostalih odredbi zakona kako bi se postupci javne nabave ubrzali i napravili jednostavnijim. Javlja mi se dosta poduzetnika i drugih aktera povodom slabosti u tom zakonu i svakako ćemo krenuti u njegovu izmjenu.
Od 1. siječnja 2019. planirano je objedinjavanje inspekcijskih službi, koje će se provesti donošenjem Zakona o Državnom inspektoratu. Bilo je raznih primjedbi, hoćete li realizirati taj plan?
- Radimo sa svim zainteresiranim subjektima na otklanjanju bilo kakvih nejasnoća. Konkretno, radi se o preuzimanju inspekcijskih poslova 17 inspekcija iz područja gospodarstva, od trgovine do graditeljstva. Zbog te segmentiranosti ide se na ustrojavanje samostalnog inspekcijskog tijela, po položaju državnog ureda koji bi za svoj rad odgovarao Vladi, a unutar kojeg će se obavljati inspekcijski poslovi. Ustrojavanjem Državnog inspektorata napušta se resorno načelo organizacije u kojem su inspekcije organizirane unutar pojedinih ministarstava, koje je u proteklim godinama pokazalo manjkavosti kako u organizacijskom tako i u funkcionalnom smislu. Tako ćemo pozitivno utjecati na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva kroz stvaranje proaktivnog pristupa inspekcija u kontroli poslovanja poduzeća, smanjit ćemo stupanj represije prema tvrtkama u slučajevima lakših prekršaja, kao i broj nadzora. No, istovremeno ćemo postaviti temelj za veću učinkovitost u obavljanju inspekcijskih nadzora.
Postoje i brojni prigovori na efikasnost provođenja projekata za koja se aplicira putem fondova EU. U vašem sektoru je bila afera s “najbržim prstom” za natječaj “Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz IKT”, pa je taj natječaj poništen. Najavili ste promjene?
- Stalno i kontinuirano radimo na poboljšavanju uvjeta za apliciranje za projekte koji se financiraju iz fondova EU, pogotovo u mom resoru. U ovom konkretnom slučaju koji ste naveli, veći je problem to što nismo na vrijeme predvidjeli potražnju za tom vrstom potpore. Da smo to htjeli napraviti, ne bi bilo većih problema. To ćemo ispraviti u drugom natječaju, kao što ćemo pojednostavniti sve druge uvjete za apliciranje na projekte EU.
Krećete s novim projektom, Start servisom?
- Start predstavlja novi javni servis za elektroničko pokretanje poslovanja, putem jedinstvenoga elektroničkog obrasca, na jednome mjestu. Sada pokretanje poslovanja uključuje sljedeće korake: registraciju novog poslovnog subjekta pri Sudskom registru (uz sudjelovanje javnog bilježnika), odnosno Obrtnom registru, statističku obradu pri Državnom zavodu za statistiku, prijavu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), otvaranje bankovnoga računa pri jednoj od kreditnih institucija, te po potrebi upis u registar poreznih obveznika za potrebe PDV-a pri Poreznoj upravi Ministarstva financija. Start omogućuje podnositelju da elektronički ispuni jedan obrazac sa svim potrebnim podacima koje zatim START automatski dostavlja svim tijelima, u redoslijedu i postupku uređenim prema posebnim propisima. Dakle, postupci i tijela ostaju istovjetni današnjima, no dodana vrijednost jest u načinu podnošenja zahtjeva: elektronički za sve postupke na jednome digitalnome mjestu. Rezultat radnji pojedinih tijela dostavljat će se u elektronički pretinac, a plaćanje će se obavljati digitalnim putem. Za operatora sustava START određena je Financijska agencija, koja je dužna tijekom prvog tromjesečja sljedeće godine pokrenuti ovaj novi javni servis.
Već tradicionalno organizirate Nacionalno savjetovanje u gospodarstvu i poduzetništvu (NASA), a koje se održava idući tjedan u Rapcu. Što nas sve tamo očekuje?
- U fokusu ovogodišnjih predavanja i panela bit će digitalizacija – trenutačna situacija u Hrvatskoj i svijetu, ali i vizije budućeg razvoja te domaća i inozemna iskustva. Ova konferencija nam je idealna prigoda za razmjenu mišljenja i dobrih praksi, te raspravu o aktualnim gospodarskim problemima.