Konverzija franka

Adrović: 'Izmjenom zakona svi korisnici kredita u Hrvatskoj stavljeni su u isti položaj'

'Stavljanje u poseban položaj jedne skupine korisnika i nakon konverzije bilo nepravedno'
Direktor HUB-a Zdenko Adrović
 Darko Tomaš / Hanza Media

Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izjavio je u utorak da je konverzijom kredita u švicarskim francima postignuto izjednačavanje položaja svih korisnika kredita u Hrvatskoj, te da bi stavljanje u poseban položaj jedne skupine korisnika i nakon konverzije bilo nepravedno.

Na pitanje jesu li banke na udaru korisnika kredita nakon recentnih sudskih odluka koje im idu u prilog i najave aktivista za zaštitu prava korisnika kredita u švicarskim francima Denisa Smaje o novim stotinama tužbi, Adrović je na rubovima konferencije "Zagreb financijsko središte - novi bankarski trendovi i fintech" rekao da je posebnost Hrvatske u odnosu na sve druge zemlje Europske unije to što su banke "već platile milijardu eura štete za kredite u švicarskim francima".

No, kaže Adrović, tu priči nije kraj jer je u postupku mnoštvo žalbi i predmeta na Ustavnom i Vrhovnom sudu, gdje se razmatra je li konverzija pravomoćna ili ništetna.

"Kao i mnogi pravni stručnjaci, mislimo da je konverzija provedena u skladu sa zakonom koji je bio poseban zakon (Zakon o izmjenama i dopunama zakona o potrošačkom kreditiranju) koji je rekao da je cilj staviti u isti položaj sve korisnike kredita u Hrvatskoj i to je zakon i napravio", rekao je Adrović.

Ako bi se i nakon toga "jednu grupu ljudi stavilo u posebna položaj", to bi "bilo protivno pravičnosti i pravu i svemu što Hrvatska ima kao civilizacijsko dostignuće", rekao je Adrović.

Na pitanje planiraju li banke pravni protuudar, odgovorio je da "nema protuudara" te kako misli da će se "ipak sve završiti u miru i na civilizirani način".

Aktivist Denis Smajo je, naime, nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda kojom se odbija revizija banaka u slučaju kredita u švicarskim francima, kazneno prijavio osam banaka. Smajo u prijavi tereti banke i HNB zbog propusta i nečinjenja i tvrdi da su građane zavaravale da su ti krediti sigurni i stabilni, a građani nisu bili svjesni valutnog rizika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 23:57