Odustaju od hrvatskog tržišta: S radom prestaje jedna od velike tri kompanije za dostavu hrane, evo kako su poslovali

U tržišnom ratu dostavljača hrane u Hrvatskoj pala je prva žrtva: najmanji pripadnik velikog trojca - Bolt Food - prestaje s radom od 6. listopada.

Preko te aplikacije više se neće moći naručivati hrana, ali to ne znači da Bolt potpuno odlazi iz Hrvatske, jer će nastaviti s radom s uslugama vožnje na zahtjev i najmom električnih romobila. Iz kompanije su bili prilično škrti s objašnjenjima o tome što su bili točni razlozi za ovaj potez.

"Trenutačno smo odlučili da nećemo nastaviti s poslovanjem Bolt Fooda u Hrvatskoj iz poslovnih razloga", rekla je za Jutarnji Sanja Babić iz Bolta. "To znači da naši korisnici neće moći naručivati putem naše Bolt Food aplikacije za dostavu hrane od 6. listopada. Bolt posluje na principu učinkovitosti i razboritosti, što ponekad podrazumijeva teške odluke koje dugoročno poboljšavaju poslovanje tvrtke.

Bolt u Hrvatskoj nastavlja s radom aplikacije za prijevoz, pružajući usluge vožnje na zahtjev i najma električnih romobila, u kojima smo tržišni lider. Obavijestili smo naše partner dostavljače, restorane i maloprodajne partnere o našoj odluci da ne nastavljamo s poslovanjem Bolt Fooda u Hrvatskoj. Ako dostavljači i vlasnici flota žele nastaviti surađivati s nama, mogu pružati usluge prijevoza putem Bolt platforme. Na taj način i dalje će imati priliku ostvarivati prihod s Boltom i nakon prestanka poslovanja Bolt Fooda u Hrvatskoj".

Zanimljivo je da je Bolt zapravo jedini od tri dominantne kompanije u posljednje dvije godine poslovao s profitom - malenim, ali ipak profitom. Naravno, uz naglasak da uz dostavu hrane Bolt još ima i uslugu prijevoza. Doduše, profit im je došao uz značajan pad prihoda, koji su ionako bili dramatično manji od konkurenata, Glova i Wolta.

Imali su značajan pad poslovnih prihoda od minus 49,97 posto u 2023. godini, kada su pali s 4,43 milijuna eura u 2022. na 2,22 milijuna. U 2024. godini uslijedio je blagi oporavak, s ukupnim prihodima od 2,7 milijuna eura.

Unatoč svemu tome, Bolt je zabilježio dobit od 93.363 eura, koja je u 2024. porasla na 118.474 eura. Glovo je, s druge strane, 2023. imao neto gubitak od 6,3 milijuna eura, a 2024. godine od 7,4 milijuna. Wolt je pak nakon neto gubitka od 40.266 eura u 2022. godini prošle godine ostvario dobit od 352.898 eura.

Bolt Food prestaje s radom 6. listopada

Jake Farra/Foto - Jake Farra

Kada se pogleda prihodovna strana, evidentno je da su Glovo i Wolt višestruko veći od Bolta. Konkretno, Glovo je nakon ukupnih prihoda od 17,6 milijuna eura prije dvije godine u 2024. godini uprihodio 26,6 posto više, ili 22,3 milijuna eura, što ga čini liderom na tržištu.

Wolt je pak ostvario najeksplozivniji rast: s prihoda od 6,1 milijun eura u 2023. godini skočili su za čak 109,5 posto, na 12,7 milijuna. Povećali su i broj zaposlenih, sa 49 na 72, dok je Glovo ostao na 41 zaposleniku. Bolt je jedini otpuštao - umjesto 50 zaposlenih u 2023. godini, u 2024. imali su 45.

Analiza poslovanja stoga ukazuje na to da se Glovo pozicionirao kao tržišni lider prema prihodima, ali je to postigao uz rastuće i zacijelo dugoročno neodržive gubitke. To pak jasno demonstrira ustaljenu praksu digitalnog doba - rast pod svaku cijenu. Wolt s druge strane računa na uravnoteženiju ekspanziju.

Od svog ulaska na hrvatsko tržište u svibnju 2020. godine, Bolt Food se uz Glovo i Wolt pozicionirao kao jedan od ključnih igrača u sektoru dostave hrane koji je eksplodirao s dolaskom pandemije koronavirusa.

S uslugom su počeli upravo u vrijeme korone, prvo u Zagrebu, a nakon toga i u nekoliko većih hrvatskih gradova: u prosincu 2021. godine usluga je postala dostupna u Osijeku, do lipnja 2022. Bolt Food je došao i u Split te je u ta tri grada surađivao s više od 600 partnerskih restorana. Poslovanje su kasnije obogatili i dostavom namirnica s uslugom Bolt Market.

Kasnije su se proširili i na druge veće gradove poput Zadra, Rijeke, Šibenika, Dubrovnika, Pule i Karlovca. Kao i druge dvije platforme, i Bolt Food je svoje poslovanje temeljio ne na zapošljavanju dostavljača, nego na trostranom modelu koji povezuje restorane, korisnike i dostavljače koje etiketiraju kao "partnere".

Restorani plaćaju proviziju na svaku narudžbu napravljenu putem platforme, koja se sastoji od "agencijske naknade" i "tržišne naknade". Za korisnike se pak cijena sastoji od cijene naručenih jela, naknade za dostavu koja ovisi o udaljenosti te potencijalne naknade za male narudžbe ukoliko vrijednost narudžbe ne doseže minimalni iznos (a ponekad i pokoje druge naknade).

Dostavljači nisu zaposlenici tvrtke nego su ili samozaposleni ili rade za posredničke tvrtke koje onda njihove usluge "prodaju" aplikacijama za dostavu, a u posljednje vrijeme najveći broj čine strani radnici.

Dolazak digitalnih platformi stvorio je tu potpuno novu poduzetničku djelatnost – posrednike ili agregatore. U Hrvatskoj je u samo nekoliko godina registrirano više tisuća takvih tvrtki. Njihova temeljna funkcija je biti svojevrsna tampon-zona između digitalnih platformi i samih dostavljača.

U 2024. godini, u Registru digitalnih radnih platformi i agregatora nalazilo se ukupno 3048 agregatora. Oni preuzimaju sve administrativne i radno-pravne obveze zapošljavanja, uključujući prijave, obračun plaća i doprinosa, i onda svoje zaposlenike kao "partnere" daju na raspolaganje Glovu, Woltu i Boltu.

Takav model platformama omogućuje značajno niže fiksne troškove, jer ne moraju izravno zapošljavati tisuće dostavljača, čime izbjegavaju sve obveze koje proizlaze iz standardnog ugovora o radu.

Naravno, to je vjerojatno i najveća zamjerka radu tih platformi, jer ovakvim načinom funkcioniranja sav teret zapošljavanja, administrativno opterećenje i pravnu odgovornost prebacuju na agregatore.

Ivan Mišetić, predsjednik HUP-a

Zeljko Puhovski/Cropix

Sindikati aktivno lobiraju da se ovaj status quo promijeni, upozoravajući kako model agregatora služi isključivo izbjegavanju odgovornosti platformi, omogućuje niže cijene rada i onemogućuje kolektivno pregovaranje.

Ukoliko taj pritisak nekim čudom urodi plodom, platforme će ili morati izravno zaposliti tisuće dostavljača na standardne ugovore o radu, što bi im drastično povećalo fiksne troškove (sve one dosadne i neizbježne stvari kao što su plaće, doprinosi, bolovanja, godišnji odmori…), ili pak značajno povećati naknade samozaposlenim dostavljačima.

Ivan Mišetić iz Hrvatske udruge poslodavaca je za T-portal početkom ove godine naveo kako više od 8000 osoba iz trećih zemalja u Hrvatskoj radi preko digitalnih platformi.

Prema podacima Ministarstva rada za 2024. godinu, od ukupnog broja osoba koje obavljaju rad putem digitalnih platformi, najveći broj činili su hrvatski državljani, njih 16.382. Broj stranih državljana bio je 5104, dok za 597 osoba nije bilo podataka u sustavu.

Najveći broj stranih državljana dolazi iz Indije i Nepala, a ističu se još i Bangladeš, Uzbekistan, Egipat, Bosna i Hercegovina, Filipini, Turska i Sjeverna Makedonija. Čak 70 posto "partnera" obavljalo je posao dostave, a 30 posto poslove prijevoza, odnosno taksiranja.